Sabtu, 23 Maret 2019

Saida mak Hardware

Komputador mai husi lian latina ne’ebe hanaran “komputare” ho nia signifikasaun halo konta. I iha matenek nain rua ne’ebe mak fo nia ideia dehan.
ü Blissmer (1985) : komputador hanesan makina elektronika ne’ebe bele uza hodi halo serbisu, hanesan hatama dadus (Input), halo prosesu tuir instrusaun nebe iha (proses), no fo sai (Output) informasaun.
ü Sanders (1985): komputador hanesan sistema elektronika nebe uza hodi halo manipulasaun ba dadus ne’ebe diak no lais, i komputador mos bele rai/Save dadus nebe tama/Input, Prosesu/proses no fosai rezultadu/Output tuir instrusaun nebe desloka ona iha memoria.


Liafuan komputador iha nian definisaun ne’ebe luan no diferente tuir ema ida-idak.
Ho ida ne’e, ita foti ninian konklusaun katak komputador bele dehan hanesan ekipamentus ida ne’ebe produs informasaun tuir prosesu ne’ebe iha.
Durante sekulu ba sekulu ema esforsu maka’as hodi halo ekipamentos ida ne’ebe bele ajuda atu produs informasaun ne’ebe fasil. Komputador ne’ebe uluk primeira vez halo husi matenek na’in ida naran Blaise Pascal iha tina 1642 ne’be konesidu hanesan Paskaline. Ekipamentus ida ne’e iha kapasidade so atu sura numeru to’o sanulu no iha limitasaun ba operasaun sura nian de’it.

Iha tinan 1822 matenek nain ida husi inglatera naran Charles Babage, Charles halo ekipamentos ida ne’ebe iha kapasidade atu sura valor diferensial, ho ida ne’e ekipamentus ne’ebe refere tau nian naran diferensial.
Sistema komputador kompostu husi elementu hirak ne’ebe bele servisu hamutuk maka hanesan : Software, Hardware, Brimware. Software no Brainware sevisu hamutuk hodi hari sistema ida, no ita bele dehan komputador sei la halo operasaun se bainhira entre elementus tolu ne’e la iha.


Sistema komputador hanesan sistema elektronika ida ne’ebe ema uza hodi halo lais serbisu ho efesiente no efetivo. Sistema komputador iha elementu tolu (3) hanesantuir mai ne’e;
1. Software
2. Hardware no
3. Brimware


SOFTWARE
Software hanesan programa ida ne’ebe lao iha komputador nia laran.
Exemplu :
1. System Operations
Sistema Operasaun hanesan software ida ne’ebe atu kontrola programa hotu-hotu no atu kontrola komponente ka elemento ne’ebe iha komputador nia laran hanesan hardware.


ü Microsoft DOS (Disk Operating System)
ü Windows 95
ü Windows 98
ü Windows 2000
ü Windows XP
ü Windows Vista no
ü Linux
Iha sistema operasaun nian laran ita koalia kona ba software no hardware entaun software hanesan programa hotu-hotu ne’ebe iha komputador nian laran inklui windows XP no windows Vista no seluk tan.
Koalia kona ba hardware hanesan komponente ka elemento hotu-hotu ne’ebe iha komputador nian laran maka hanesan CPU, Monitor, Keyboard, Mouse, Printer, Scaner, no seluk tan.
Sistema operasaun presiza liu-liu software tamba software maka bele kontrola programa hotu-hotu ba programa seluk. Sistema operasaun iha relasaun mos ho hardware tamba software ka programa sira ne’e hotu-hotu tama ba komputador tenke ser iha hardware maka hanesan harddisk.


2. Bios/ Frimware
Nia hanesan atu fo informasaun uza hodi komfigurasaun liu-liu ba parte Hardware. Modelu bios iha rua :
ü AMI BIOS
ü Phonix
3. Programa Applications
Mak hanesan Microsoft,Photoshop no seluk-seluk tan
4. Programasaun komputadores
Nia hanesan programa ne’ebe hodi kria fali programa seluk hanesan
v Java
v Visual basic
v Delphi
v Php
v Foxpro nst


HARDWARE
Hardware hanesan komponente fisiku komputador ne’ebe ita bele kaer no muda ba mai. Hardware fahe ba parte tolu tuir funsaun idak-idak nian, hanesan tuir mai ne’e;
a) Input/Output Device
b) Process Device
c) Memory


A. INPUT DEVICE
Hanesan komponente ida ne’ebe funsaun atu input dadus ba iha komputador nia laran. Exemplu husi komponente input device hanesan tuir mai ne’e;


1. Keyboard : Hanesan papan Ketik ne’ebe nia funsaun atu ketik char(Karekter), numeru (nomor) no simbolu.
2. Mouse : Hanesan komponente input ne’ebe uza atu muda ka klik ba item sira iha komputador nia laran.
3. Joystick: Komponente input ne’ebe nia funsaun atu fo ka hatama no bain-bain uza ba iha game
4. Camera digital: Input Gambar/foto
5. Microphone: Input lian/Suara
6. Touch Screen: Nia uza atu fo instrusaun hanesan mos mouse maibe nia-nia diak mak ita bok uza liman (sentuh) deit. No seluk-seluk tan.

B. OUTPUT DEVICE
Hanesan komponente komputador ida nebe uza hodi fo sai rezultado/output, hanesan informasaun ba utilizador komputador.
Exemplu hanesan tuir mai ne’e:
1. Monitor atu fo sai gambar, teks simbolu no seluk-seluk tan
2. Printer atu prin sai dokumentus ka foto ne’ebe mak ita halo
3. Speaker atu halo mosu lian ne’ebe mak bele input liu husi microphone ka mp3
4. Proyektor hanesan mos monitor ,Maibe media proyektor bele leno ba dinding. Nsst

C. PROCESS DIVICE
Process device ou CPU (Central Processing Unit) nia hanesan kakutak komputador nian ne’ebe processo lalais no processor hanesan komponente komputador ne’ebe nia serbisu atu ezekuta instrusaun ka hala’o kalkulasaun.
Process device fahe ba parte tolu hanesan tuir mai ne’e:
ALU
CU no
Register

Ø ALU (Arithmetical Logic Unit) atu interpreta instrusaun kontagem no sistema logika sai hanesan informasaun.
Ø CU (Control Unit) atu controlu prosesu nebe mak lao hela iha sistema komputador
Ø Register hanesan memory ki’ik ne’ebe atu fo apoio wainhira prosesu lao hela

D. MEMORY
Memory fahe ba parte rua mak memory internal no memory external. Memori internal mak RAM(Random Access Memory)Ne’ebe funsaun atu simpan programa ne’ebe Temporario deit, no ROM(Read Only Memory) hanesan mos memoria ida ne’ebe iha komputador nian laran.ROM ida ne’e sei rai data permanente, signifika katak programa / data ne’ebe rai iha ROM nian laran, ida ne’e kusta atu lakon.

HARDDISK


Hardisk katak atu rai programa no dokumentos iha laran ne’ebe ho durasaun permanente. Komputador presiza servisu hamutuk ho software no hardware tamba se laiha software ka laiha harwdare komputador labele la’o, tamba ne’e maka ita bolu sistema komputador.
VGA (Video Grafik Adapter)
VGA hanesan hardware ida ne’ebe atu halo mudansa ba signal digital iha komputador no sei fo sai nian resultado ho modelu grafiku iha monitor. VGA mos hanesan ekipamentus ne’ebe uza atu halo prosesu ba data, liu liu data Desenho no Filmajen.
VGA mos iha Chipset no RAM rasik bainhira la foti husi RAM utama no aumenta bo’ot RAM ne’ebe iha VGA aumenta diak iha desenho no filmajen ne’ebe fo sai husi komputador ba Monitor.

LAN CARD
LAN Car hanesan buat ida nebe usa hodi liga entre komputador ida ho ida seluk. LAN card ne’e monta iha slot pci card, hodi liga entre komputador ida ho komputador seluk uza fiu UTP ne’ebe hamutuk fiu 8 ho ninia koor ida-idak, soket ne’ebe uza maka soket RJ-45. Ba modelu Network ne’ebe hili bele uza peer to peer ka uza sira seluk. Karik liga komputador liu husi rua baibain uza buat ida naran HUB.

POWER SUPPLY


Fo enerjia eletrisidade ba komponente komputador atu bele hala’o ka servisu hodiak. Komponente ida ne’e mos ita bele kompara ho ita ema, ita ema mos iha Fuan ka Corasaun no ita nian fuan iha funsaun hanesan mos Power Supply nian funsaun atu fahe ran ba ita nian isin lolon tomak no fo forsa ba ita.

BRIMWARE
Iha klasfikasaun komputador koalia kona ba software no hardware, maibe software ho hardware seidauk forma sistema komputador. Entaun presisa mos brainware, Brainware signifika katak ita ema ne’ebe halo operasaun ba komputador, se laiha brainware maka software ho hardware sei la iha funsaun no seidauk bolu sistema komputador.


1. Programador
2. Tekniku
3. Analiza
4. User

0 komentar: