Capitulu I
Iha tempu agora kuaje ema barak ne’ebe mak uja ona sistema operasaun
windows, hanesan sistema operasaun iha sira nia komputador. Kuaje ema
barak mak hatene ona kona ba sistema operasaun windows, oinsa atu halo
instasaun windows no aplikasaun sira seluk. Maibe oinsa ho sistema
operasaun linux ? dalaruma iha populasaun husi amerika, japaun nsst
konese ona linux no mos bele kria sistema operasaun linux ne’ebe mak
hanesan ho modelu linux. Maibe oinsa desenvolvimentu hanesan populasaun
iha timor leste. Realidade ita hetene katak maioria populasaun timor
leste iha ema barak mak seidauk hatene lolos kona ba mudansa teknolojia
iha mundu modernu ida ne’e, so iha balun de’it mak hatene sistuasaun no
modernijasaun ba sira ne’ebe mak iha area IT.
Tan ne’e, ami koko hodi foti revisaun badak iha desenvolvimentu mundu
modernijasaun kona ba area IT iha timor leste ida ne’e, iha
oportunidade ida ne’e ami koko hodi hakerek kazu hirak ne’ebe maka
relevante husi sistema operasaun linux, iha papel ida ne’e ami fo sai
mak mak hanesan istoria linux, eselensia, instalasaun no seluk tan.
![](https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEikGdCw1bt4NLk7lD0e9Pyarbha7OxCZK-nHuKWzS6Q9gXsC2v3o8nR6j7PF9pvJNqRslGVYWOO2GKuVjtgfQXldV3Cry_C4uhnIJ3Dgja6kxrNXPe_XDkoysvVhwnOL678f7lyzveDub8/s640/linux03.gif)
Iha mos objektivu ba papel ida ne’e mak hanesan:
- Atu hatene kona ba saida mak linux, hodi kompara ba windows.
- Atu hatene kona ba instrusaun basiku linux ho nia file systema.
- Atu hatene kona ba oinsa atu insatala linux ho aplikasaun.
- Atu hatene kona ba konfigurasaun system
- Sistema opersaun linux mint
- Istoria linux mint
- Sistema opersaun linux/ubuntu
- Istoria ubuntu
Atu hakerek nain bele halo klaru liu maka hakerek nain halo badak kona ba problema ne’ebe mak hanesan iha leten:
- Linux ho nia istoria
- Intrusaun basiku no file system
- Instalasaun linux
CAPITULU II
Linux ka GNU/Linux hanesan sistema operasaun livre ne’ebe mak famosu
liu ba iha komputador, linux ka GNU/Linux mos utlija hanesan kompostu
husi distribuisaun linux (linuz distribuition) ne’ebe mak inklui ho
programa sira ne’ebe mak ferere ba sistema operasaun. Exempo programa
sira mak hanesan: server verb, lingua ba programa, data basiku no
desktop envairoment (hanesan GENOME no KDE) no aplikasuan ne’ebe mak uja
iha servisu fatin hanesan (Ofice Suite) hanesan
OpenOffice.ORG
KOffice, aiward, Gnumeric, distribuisaun linux hetan ona mudansan boot
no desenvolve makas iha popularidade, ne’ebe maka famosu liu ho versaun
UNIX ne’ebe mak utilija sistema lisensiado selu, (propretary) no mos
versaun UNIX sira seluk ne’ebe mak produs husi Microsoft windows iha
parte balun, linux bele suporta hardware komputador barak, no utilija
ona iha parte barak iha koputador pribadu, supermarket, no sistema sira
seluk, hanesan telephone seluler, no halo video privado. Fou-foun,linux
kria hodi desenvolve no utilja ba pedidu deit, maibe agora linux hetan
ona suporta husi kompna boot sira hanesan IBM Hewlett-Packa. Ba
observasaun teknologia informasaun konsidera ho susesu ida ne’e katak
linux laos hanesan ho vendor ( vendor indepedence) folin operasional
ne’ebe mak baratu no kompabilitasaun ne’be mak boot liu kompara ba UNIX
propriedade, inkliu fator seguransa no esabilidade kompara ho Microsoft
windows, karakteristika ida ne’e mos sai hanesan evidensia kualidade
modelu desenvolve software nakloke ka hanaran open source (opensource
software).
Linux habelar liu tan ho gratuita no hetan lisensia husi GNU General
Publik Lisence (GPL) ho signifika katak source kode Linux bele aseita ba
publika linux desnvolve husi ema individu no grupu ne’ebe mak ho laran.
Ba desenvolvimentu linux benefisia rede internet atu troka kode ba
malu, informa bug, no atende problema sira ne’ebe mak iha. Ema barak
ne’ebe maka hakbsik an ba linux tamba ho mudansa desenvolvimentu ba
linux. Desenvolvimentu linux ba dala uluk halo husi Linus Bendict
Troalds iha tinan 1991 iha universidade Helsinki,Finlandia, depois tuir
fali linux desenvolve fali husi distribusaun hirak ne’ebe mak geralmente
ema uja; hanesan RedHat, Debian, Slackware, Caldera, Stampede Linux,
TurboLinux no seluk tan.
UNIX hanesan sistema opersaun ida ne’ebe mak komesa hamoris linux mai
iha mundu ida ne’e. UNIX hanesan sitema operasaun ida ne’ebe maka iha
agora ide ne’e. UNIX hanesan sistema opersaun ne’ebe mak famosu entre
family boot Microsoft (komsa husi DOS, MS 9x too Vista), Novell, OS/2,
BeOS, MacOS no seluk tan.
Istoria hamosu UNIX komesa iha tinan 1965 wainhira matenek nain husi
Bell Labs, laboratoriu ida husi AT&T, servisu hamutuk ho MIT no
General Eletric, kria sistema operasaun ho naran
Multics, sistema
operasun Miltics ida ne’e fou-foun desena ho nia planu atu kria famosu
hirak hanesan; Multiuser, MultiProsesor no Multitevel Filesystem. Maibe
iha tinan 1969 AT&T ikus mai hakotu projetu e’ebe mak kria
Muliics tamba sistema opersaun
Muliics la tuir ona objetivu principal. Ho liafuan seluk, projetu ida ne’e akontese failasun demora tamba tuir realidade
Muliics hetan bugs barak no prosesu atraja liu.
Linus Trovalds moris iha Helsinki, finlandia iha loron 28 desembro
1969. Ema ne’ebe mak bolu naran linux nia aman (LINus UniX) , konese ona
lingua komputador durante sei iha tinan 10. Iha tempu ne’eba iha ona
honion kona ba komputador Commodore VIC-20. Tamba nia gostu mak hanesan
mundu computing, 1988 linus simu ba university of Helsinki iha tinan
1990, linus komesa ona klase pemogram C bad ala uluk, iha tinan 1991,
linus la simu ho sistema opersaun ne’ebe mak iha PC ba dala uluk (MS-DOS
ka Disk Operation System), os ne’ebe mak halo husi Microsoft.
Linus aprende liu kona ba sistema operasaun UNIX ne’ebe mak utilija
komputador iha universidade nian. Too ikus nia komesa troka ona sistema
operasaun Opensource Minis ho forma UNIX. Iha mos Minx ida ne’e hanesan
sistema opersaun kiik ne’ebe mak desenvolve husi Avdrew S. Vrije
Universitiet, belanda, iha mos minix ida ne’e utulija ba nesesidade iha
universidade.
Maibe Linus hanoin katak Minix sei iha frakeja barak, no iha tempu
ne’eba, nia iha tinan 23, komesa ona kria ona kernel Minix, nia komesa
desenvolve sistema opersaun ne’ebe kompotavel ho IBM PC iha agusto 1991,
moris ona linux 0.01, resultadu operasaun linux no iha tinan 5 outobru
1991, akredita kedan linux fo sai linux 0.02 ne’eba maka halao deit BASH
no gcc compiler, seluk husi ida ne’e mos habelar sistema operaasun
kriado ne’ebe maka kompletu ho nia sorce code, ho realidade fo sai
antusiasmu liu ba proramer no developer sira ia mundu tomak atu nune’e
bele desenvolve hotu-hotu.
Too ohin loron, linux desenvolve ho ema barak ne’ebe mak barak liu ho
nia dstribuisaun ne’ebe mk iha ne’ebe deit. Too iha sira ne’ebe mak it
abele selu no iha balun ne’ebe mak uja gratuita, husi base too nivel
kontinua, too iha ne’e ema barak maka konfusaun ho distribusaun e’ebe
mak barak liu ona.
- Vantajen No Dezvantajen Linux
- Linux hanesan sistema operasaun ne’e livre no nakloke (open source).
Tan neʼe, la presiza atu sosa ka fó lisensa ba onoráriu atu uza Linux
gratuitu.
- Linux mak fasil atu uza. Iha tempu pasadu, Linux hanesan operasaun
sistema ida-ne ‘ ebé atu halo de’it determina hackers no difisil tanba
ida-ne’e sei ida bazeia ba testu (DOS). Maski nune’e, Linux agora mak
fasil liu atu uza kuaze hanesan easy hanesan uza Kona mós estilu kona-ba
problema ruma, Linux mak diʼak liu Kona ba 7.
- Kandidatura kuaze hotu-hotu tama iha Kona, iha ona alternativa iha Linux tanba komunidade barak kona-ba developers, hanesan sourceforge.net. , Ka se ita bele la’o ba instalasaun Kona iha Linux uza emulator tua-Uvas hanesan .exe no .msi hatama bele sai halai.
- Uzuáriu Kona kuaze hotu-hotu tenke iha ona kambial virus, spyware,
trojans, adware, nsst … Ida-neʼe besik mak la akontese iha Linux. Linux
dezeina husi inisiu uzuáriu multi, bainhira vírus infects uzuáriu
partikulár ida, nia sei sai difisil atu infect no habelar ba uzuáriu
sira seluk. Ema balu ne ‘ ebé argumenta katak Linux buat barak liután
seguru tanba númeru uzuáriu mak menus liu duké Kona, maibé iha hipoteza
la apropriadu.
- Linux ne’ebe relativamente estavel. Komputadór ne ‘ ebé halai
kona-ba sistema operasaun UNIX mos halai indefinitely estavel. Linux, ne
‘ ebé variant ida kona-ba UNIX, simu mós ida ne’e estabilidade.
Asinatura, computer derrepente hang no presiza imprensa Ctrl-Alt-Del ka
Restart hodi hapara insidente ne’e.
- Linux iha backwards kompatibilidade di’ak liu (compatibilty di’ak
liu tan-ligasaun ba kotuk). Hardware ne’e iha ona tinan naruk, sei útil
tebes no bele halai iha Linux. Aleinde ne’e, la haree ba dokumentu sira
ne ‘ ebé mak foun la lee kona-ba Linux versaun mak tan. Kona-ba Kona,
ita mós presiza atu kontinua dezenvolvimentu hardware, hanesan kazu
arkivu .docx (Liafuan 2007-2010) ne’ebe bele la loke Microsoft Liafuan
2003 ka versaun iha kraik.
- Apoiu komunidade nian oioin no iha mundu.
- Linux liután ba livre atu uza, ida ne’e livre atu modifika no redistributed. Tuir loloos ita bele dezenvolve ita nia distro.
- Opsaun oin-oin. Ida-ne’e bele sai ba vantajen no dezvantajen.
Programa barak iha sprung, hanesan ezemplu Ubuntu populár, Debian,
RedHat, openSuSe, Fedora, Mandriva (Mandrake), nsst. Diversidade ida
ne’e fó mai ita barak kona-ba opsaun hodi tuir sira-nia nesesidade
individuál, maibé iha parte ida ne’e sei mós confuse uzuáriu potensiál
ba Linux. Haree gráfiku iha http://distrowatch.com Linux distribuisaun atu determina ranking Linux distros.
- Linux ezije rekursu ida ne ‘ ebé ki’ik liu duké Kona, ne ‘ ebé halo
adekuadu ba computer ida ho espesifikasaun mínimu. Aleinde distribuisaun
hotu-hotu ne ‘ ebé populár fornese 32 bit ka 64 bit ida.
- Linux bele halai iha modu rua, mai testu no GUI situasaun, maibé iha
jerál testu bainhira (terminál) mak ema neʼebé sai poder Linux.
Bainhira GUI rasik iha pilhan barak nia ambiente desktop hanesan KDE
Gnome, BlackBox, XFCE.
- Uzuáriu barak ne ‘ ebé mak la hatene ho Linux no sei ‘Kona kona’, taʼuk atu muda husi Kona.
- Hardware apoiu husi fornesedores sira balu ne ‘ ebé mak la di’ak liu
kona-ba Linux. Atu hetan lista hardware ne ‘ ebé hetan apoiu kona-ba
Linux, ita bele haree iha Linux-Drivers.org ka LinuxHardware.org.
- Instalasaun software / aplikasaun mak la hanesan fasil hanesan Kona.
Instaladóra software iha Linux, ida-neʼe sei sai fasil liu bainhira
connecting ba Internet nian ka bainhira iha CD ida / DVD repository nia.
Karik, entaun ita la presiza pakote bele haree ida-ne’e presiza hamutuk
ho ninia dependencies.
- Administradór sistema sira-ne ‘ ebé mak la hatene ho tempu Unix
hanesan nian (hanesan Linux,) ne’ebe klaru ba sira atu aprende kona-ba
ida-ne’e. Tan neʼe, rekizitu sira atu sai administradór ida ne ‘ ebé mak
ema neʼebé hakarak atu aprende buat foun no aprende nafatin.
- Kandidatura ba Linux la’os efficacious aplikasaun ida kona-ba Kona.
- Diretóriu estrutura no asesu direitu sira ne ‘ ebé loos ba ema sira
ne ‘ ebé hatene tiha ona ho Kona no sira la hatene ho UNIX / Linux iha
ema hotu-hotu.
- Distribuisaun Linux ho komprensaun oin-oin
Iha neʼebá mak halo distribuisaun barak kona-ba Linux (barak liu
koñesidu nu’udar programa), grupu ka instituisaun sira. Programa
ida-idak ne ‘ ebé inklui iha sistema no programa adisionál sira-nia
aplikasaun, iha fatin ne ‘ ebé inklui iha programa ida ne ‘ ebé mak
monta iha sistema tomak iha computer (installer programa).
Prinsipál iha distribuisaun Linux hotu-hotu ne ‘ ebé mak kernel ida,
kolesaun ida kona-ba programa husi projetu GNU (ka projetu sira seluk),
rekursu shell (shell), no aturcara hanesan biblioteka (biblioteka),
compiler no editor (editor). Sistema barak liu inklui rekursu aturcara
no naun-GNU. Maski nune’e, bele haketak ba utilidade no estilu UNIX
sistema ne’e sei disponivel. Ezemplu mak aturcara no rekursu husi BSD no
Sistema gráfiku-X (X Janela Sistema). X fornese ida uzuáriu graphical
eletrónikus (GUI) ne ‘ ebé mak komún ba Linux. Ezemplu kona-ba Linux
distribuisaun pro no kontra:
- Debian
- Pakote debian formatu programa ne ‘ ebé uza DEB konsidera estável
liu iha RPM. Debian ona mós ona uza metodu Autodetect ba uza iha
computer peripherals.
- Redhat
Redhat hetan rekoñesimentu nu’udar server fastest kompara ho server
linux seluk. Aleinde ne’e fastest server, Redhat mós uza hanesan kliente
ida ka hanesan PC ida-ne ‘ ebé desktop / PC standolone. Dadaun ne’e
redhat ona sirkula ho versaun tun 9.0 ne ‘ ebé ita bele uza desktop
Genome no KDE.
- Caldera
Caldera linux ida, uluk liu mak atu uza Hardware ne ‘ ebé Auto-Identifika (hanesan plug no halimar kona-ba Mac
- Slackware
Slackware mak distribuisaun Linux dahuluk ne ‘ ebé mak distribuisaun
linux moos ida, se la sala boot linux n kuaze hanesan Unix iha nia uza.
- Suse
SuSE Linux mai ho Desktop Jerente koñesidu nu’udar KDE. SuSE mak tipu
Linux dahuluk ne ‘ ebé inklui Indonézia no hili lian ne ‘ ebé uza iha
sistema operasaun Linux.
- Corel
Corel Linux mak sei sai end-user ida. Iha Corel Linux semuaya graphics
departamentu, hahú iha tempu ne ‘ ebé prosesu instalasaun ba boot
kona-ba sistema
- Turbo
Turbo Linux ne ‘ ebé halo husi various tuir Linux / UNIX. Turbo Linux sesasaun iha área computer clustering.
- Mandriva
Mandriva Linux ne ‘ ebé mak uluk koñesidu nu’udar Mandrakelinux ka
Mandrake Linux mak Linux distribuisaun ne ‘ ebé kria husi Mandriva.
Ida-neʼe, uza Jerente Pakote RPM. Bainhira redhat hameno hanesan server
ida mandrake ne’e serve hanesan kliente ida-ne ‘ ebé mak bele konvense.
Objetivu inisiál kona-ba kriasaun Mandrake Linux mak atu fasilita
uzuáriu sira atuhodi instala no uza Linux ne’e rasik. Molok lansamentu
Corel Linux, Mandrake Linux distribuisaun ne ‘ ebé mak hatene liu. Se
Redhat sai uza Gnome jerente desktop, entaun inux Mandrake sai ho
artificial jerente desktop SuSE KDE timor-Leste
- Instrusaun Basika No Filesystem Linux
Instrusaun ba operasaun oin-oin, bazeia ba sistema operasaun Linux,
tuir ho esplikasaun ne’e, ita bele haree iha tabela ne ‘ ebé iha
interchanges eskritór hanesan tuir mai ne’e:
Instrusaun |
Informasaun |
any_command —
help |
Hatudu informasaun kona-ba uza ausiliár nia intrusaun.”–help” hanesan instrusaun ba DOS “/h”. |
Ls |
Atu hare ida hato’o husi kargu ativu. Kona-ba linux dir komandu de’it forma alias komandu ls. Ba ls ne’e dala barak
kria alias ls – color, tan neʼe, hatudu katak iha tempu-ls
kór furak tuir arkivu, normalmente matak ba
execute, dsb. |
ls –al |
Hare ba konteudu tomak arkivu iha kargu atuál no hato’o ninia ne ‘ ebé hanesan,
ho ida-neʼe hatudu tais husi tais. |
cd directory |
Mudansa diretóriu. Uza cd la naran diretóriu sei
lori imi ba diretóriu uma. No cd sira-nia hakarak
hato’o ita atu ita-nia kargu liubá. |
cp source
destination |
kopy file ruma |
mcopy source
destination |
Kopia ida hato’o hosi / ba dos filesystem. Ezemplu mcopy
a: autoexec.bat ~ / junk. Uza ema mtools ba komandu
hanesan: mdir mcd, mren, mmove, mdel, mmd mrd,
mformat …
|
mv source
destination |
Atu trnsfre ka muda file nia naran |
ln -s source
destination |
kria Simbolic Links, exemplu <tt>ln -sf
/usr/X11R6/bin/XF86_SVGA /etc/X11/X, kria Simbolic
link husi file XF86_SVGA ke X |
rm files |
Hamoos file |
mkdir directory |
Kria direktoru foun |
rmdir directory |
Hamos derektoriu ne’ebe mamuk ona |
rm -r files |
(recursive remove) hamoos arkivu, directories no
sub directoriu. Kuidadu uza haruka se
Imi mak logged abut, hanesan tanba abut fasil atu bele
hamos arkivu hotu-hotu kona-ba sistema ho komandu iha leten,
la iha ukun-fuan ba undelete iha Linux
jkjg |
More |
Atu hare file rua, hodi aumenta more, |
less filename |
Hare file layar por layar, no hanehan butaun “q” se waonhira hakarak sai |
pico filename |
Edit text file ruma. |
pico -w filename |
Edit text file ruma, menonaktif funsaun word wrap,
Diak liu utilija /etc/fstab. |
lynx file.html |
Html ne ‘ ebé haree arkivu ka browse rede ho situasaun testu,
iha dezeñu / imajen bele la bele hatudu, maibé lynx
ne’e browser ida lalais tebes, bainhira útil tebes
imi hanesan hakarak ida artigu la imajen.
|
tar -zxvf
filename.tar.gz |
Fila fila file tar no mos uncompress file
Ne’ebe iha (*.tar.gz atau *.tgz), atu tau fali direktori ida ne’ebe maka presija aumenta option -C direktori, exemplo tar -zxvf
filename.tar.gz -C /opt (tau fali direktoriu ne’ebe iha /opt |
tar -xvf
filename.tar |
Fila fila file tar ne’ebe mak tkompress (*.tar). |
gunzip
filename.gz |
uncompress file zip ruma (*.gz” or *.z). ho utilija gzip (bele zip ka compress) se kuandu hakarak gompress file. |
bunzip2
filename.bz2 |
uncompress file ho format (*.bz2) ho utilija
“bzip2”, utilija ba file ne’ebe mak boot |
unzip
filename.zip |
uncompress file ho format (*.zip) dengan utiliti
“unzip” ne’ebe mak kompotable ho pkzip for DOS. |
find / -name
“filename” |
buka “namafile” iha ita boot nia komputador komesa husi direktoriu
direktori /. File nia nara dala ruma ho forma wildcard
(*,?). |
locate filename |
Buka file ho string “filename”. Fasil no lais liu, instrusaun iha leten. |
Pine |
Email reader fasil hodi utilija, sai hanesan
favorit moioria utilijador makina Unix. Ka bele uja ba
email e’ebe maka customize liu, hanesan mutt , |
talk username1 |
Ko’alia ba keyboard nian ho uzuáriu seluk ne ‘ ebé dadaun ne’e logged ita-nia mákina (ka uza username1 koʼalia @ machinename
atu ko’alia ho komputadór seluk). Atu simu konvite
ba tempu kleur, tipu USERNAME2 koʼalia. Se ema ruma koko
atu ko’alia ho ita, no nia sente intrusive,
ita bele uza n mesg haruka atu rejeita
mensajen ne’e. No uza ba ukun-fuan neʼebé ka rwho ba
haree sé mak disturbing uzuáriu.
|
Mc |
halao “Morton Commander”
“Midnight Commander” hanesan file manager, lais no diak liu.
|
telnet server |
Atu liga computer ita-nia ho computer seluk
uza protokolu TELNET. Uza ida naran
ba makina ka númeru IP makina nian, no imi sei hetan
imparsial login husi makina nia naran, tama
password, aiá sin… Ita mós presiza atu haree ida iha
Makina remota. Telnet sei liga imi
ho komputadór seluk no husik ita-boot bele
opera makina nian. Telnet ne’e la seguru tebes,
ida neʼebé imi tipu “nakloke testu”, iha mós ho
ita-nia password! Uza ssh duké telnet ba
asesu ba makina lakohi.
|
rlogin server |
(remote login) Connecting ita-nia kekomputer sira seluk.
Loginname no password, maibé dala ida tan ita-nia
ida-neʼe mak uza ona, entaun imi sei hetan mensajen
erru kona-ba ita-nia password. Inseguru Tebes,
maybe uza ssh
. |
rsh server |
(remote shell) Maneira seluk ida atu liga ba ita atu
makina remota sira. Se naran login / password hela
sira sei uza iha makina remota, neʼe password ita-nia sei la hetan
halo tuir. Idem ho rlogin, troka ho
ssh |
ftp server |
Ftp ba makina seluk, ida-ne’e útil tebes ba kopia arkivu
/ husi makina ida-ne ‘ ebé remota. Mós la seguru, uza scp husi
família ssh.
|
Minicom |
Programa Minicom (labele temihanesan ho
“Procomm/Hyperterminal for Linux”). |
./program_name |
Halao programa ne’ebe mak ho direktoriu aktivu, ida ne’ebe mak la hetan PATH |
Xinit |
Halalo X-window server (la presija windows manager). |
Startx |
Halalo X-window server no load default windows
manager. Hanesan ho instrusaun “win” under DOS ho
Win3.1 |
startx — :1 |
Halao sesi X-windows tuir mai ba iha display 1
(default utilija display 0). Ita bele halao GUI terminal ho hanesan,
atu muda GUI uja <Ctrl><Alt><F7>,
<Ctrl><Alt><F8>, etc, maibe ida ne’e han barak liu
memori |
Xterm |
(iha X terminal) ,halao X-windows terminal. Atu sai taun hakerek exit |
Xboing |
(iha X terminal). Hanesan games-games
tuan ….. |
Gimp |
(iha X terminal) Programa image editor diak liu,
Hanesan ho Adobe Photoshop, yangho nia diferesia mak programa ida ne’e gratuita |
Netscape |
(iha X terminal) halao netscape, versaunba iha tempu ne’ebe mak presija versi 4.7 |
netscape display
host:0.0 |
(iha X terminal) halao netscape ba makina ne’ebe maka aktiva hodi fo sai ba makina ne’ebe maka nia
host display 0 screen 0 hanesan. |
shutdown -h now |
(hanesan root) Shut down sistem. Jeralmente utilija hodi
remote shutdown. uja <Ctrl><Alt> atu shutdown ba
konsol (bele utilija ba user). |
Halt |
reboot (hanesan root) Halt ka reboot makina. Fasil liu ho instrusaun iha leten |
man topic |
Hatudu lista kona-ba sistema manual pájina (ajuda) tuir
husi tópiku. Koko ema mane. komunikadu q tuirmai ba exit
viewer. Komando info tópiku Manual pájina bele lee ho meius ruma _command –help. |
apropos topic |
Hatudu anua baseia ba topiku.. |
Pwd |
Hare direktorui ne’ebe maka loke dadaun |
Hostname |
Hatudu hos nia naran uja komandu necof, muda hosname ka /etc/hosts |
Whoami |
Kria login name |
id username |
Kria user id (uid) ka group id (gid) |
Date |
Kria ka muda loron no tempu,
Exemplo muda loron 2000-12-31 23:57
Ho instrusaun; date 123123572000 |
Time |
Atu hare tempu proses + info seluk.
|
Who |
Atu hare user ne’ebe maka login ba komputador |
rwho –a |
Hatudu user hot hotu ne’ebe maka login iha ita nia . rede instrusaun rwho idane’e tenke aktv, hala hanesan ho root. |
finger username |
Hatudu informasaun user, koko halao; finger root |
Last |
Hatudu user ne’ebe maka login antes ona. |
Uptime |
Hatudu total tempu ba ema ne’ebe mak uja komputador, |
Ps |
(=print status) hatudu instrusaun ne’ebe maka halao husi user |
ps axu |
hatudu total prosesu ne’be maka lao, maske la iha
terminal control, mos bele fo sai |
Top |
Atu hare prosesu ne’ebe maka lao. Tuir forma cpu |
uname –a |
informasaun system kernel |
Free |
Informasaun memory (dalam kilobytes). |
df –h |
(=disk free) hatudu informasaunutilijador disk ba sistema hotu-hotu
system (in human-readable form) |
du / -bh |
(=disk usage) hatudu detail liu disk ba kada direktoriu, komesa husi root (in human legible form). |
cat /proc/cpuinfo |
Cpu info. Hatudu file /proc directori ne’ebe mak hanesan laos file positive (not real files). |
cat
/proc/interrupts |
Hatudu fatin interrupt ne’ebe maka uja. |
cat /proc/version |
Versaun husi linux no informasaun seluk. |
cat
/proc/filesystems |
Hatudu filesystem ne’ebe maka uja. |
cat /etc/printcap |
Hatudu printer ne’ebe maka setup ona. |
Lsmod |
(as root) hatudu modelu kernel ne’ebe maka lao hela. |
Set |
Hatudu environment husi user ne’ebe maka aktivu. |
echo $PATH |
Hatudu variabel PATH. Instrusaun ida ne’e atu fo sai variabel environment seluk ho diak.
Uja set atu haree environment ho detailu. |
Dmesg |
Kria mensagen ba tempu prosesu boot.
(haudu file: /var/log/dmesg). |
Clear |
hamoos layar. |
Adduser |
Troka utilijador. |
Bainhira hahú atu Linux tuirmai esplora diretóriu no arkivu- hotu,
bele mosu pergunta sira ne’e. “Saida mak objetivu Uma Diretóriu, root
Folder (/), / nsst, / var /, / liu husi, / home? “” Halo Linux hatene
liafuan ‘Motiva A’, ‘Dinitaza C, D’? “” Tansá Mak la hetan husi programa
hanesan .exe, .com, nsst iha Linux? ”
Atu komprende filesystem iha Linux, ita presiza uitoan muda
entendimentu ami hakuak durante filesystems, liu-liu filesystem Sistema
operasaun Kona. Tanba ne’e, module ida-ne’e presiza asumsi- supozisoens
hirak tuir mai ne’e:
- kona-ba filesystem iha windows
- kompriende komputadór, iha jerál, nu’udar ezemplu, saida mak
diretóriu ida, nsst. Iha module ida ne’e, mak filesystem ida ne’e
hanesan dalan ida organiza arkivu no directories iha médiu armazenamentu
(Eg makaʼas motiva). Clear All
Filesystem Linux tuir loloos iha ne ‘ ebé mak semellansa ho Kona, pur
ezemplu rua ne’e OS (Operasaun Sistema) mak hanesan kona-ba mandate
nian ‘root diretóriu’. Iha diretóriu Kona ne ‘ ebé iha naran ‘hasai’,
tuir loloos ne’e iha motivu husi abut kargu ne ‘ ebé iha Kona mak
bainhira uzuáriu sira mak iha C: labele le’e opsaun ida /. Diretóriu
abut ne ‘ ebé mak iha fatin ne ‘ ebé hahú iha fatin neʼebé ikus sei
forked directories hotu-hotu.
- Linux lakonese diretoriu ‘drive C, no D ‘ dll
Tan Ida-ne’e iha diferensa ho forma organizasaun hatama husi Linux.
Ita bele dehan katak /dll, / boot, dll. ida ne’e hanesan ‘partition’
hanesan neʼe mak windows hatene iha Kona (Maski loloos la hanesan. Ba
Kona rekoñese partition ida de’it prinsipál no fó knaar partitions.
Enkuantu Linux ita bele halo diretóriu ka partition tebes). Tan neʼe, /
nsst, / liu husi, / home ida-neʼe b atu halo partition ida, maibé la
lock iha sentidu Filesystem Kona sira. Tuir loloos, ita bele kria
diretóriu ida ne ‘ ebé hanaran ‘C’ ka ona ‘, maibé ida ne’e pontu la
relasiona ho organizasaun ka arkivu / diretóriu iha Linux.
Iha Linux, arkivu fahe auxilia liu husi funsaun, tan neʼe,
porezemplu: arkivu konfigurasaun hotu-hotu sei iha ba / nsst diretóriu.
enkuantu Kona klasifika arkivu ne ‘ ebé bazeia ba programa, pur ezemplu
programa WinZip, entaun arguably arkivu programa WinZip hotu-hotu sei
iha nian kargu C: / Programa ne ‘ ebé Hatama / Winzip (esetu bainhira
harii tiha ona iha directories seluk).
Hato’o kuandu nia fó naran sistema iha Linux mak fleksivel liu. Iha
sentidu katak, ida ne’e la arkivu hotu-hotu presiza prolongamentu
hanesan ida iha Kona. Tan neʼe berextension sei la hetan husu ‘.exe’ ka
‘kom’ iha Linux. Hato’o- kandidatura hato’o kona-ba Linux la ezije
prolongamentu. Prolongamentu arkivu iha Linux útil de’it hodi hatudu
kona-ba saida mak funsaun arkivu, porezemplu prolongamentu ‘Conf’ atu
husu konfigurasaun (porezemplu:
named.conf), prolongamentu ‘sh’ hato’o script.
Ida interesante liufali Linux. Devices importante ida hosi hanesan
floppy disk, hard disk, CDROM, modem, sst., ne ‘ ebé hakerek iha forma
ida husu. Pesoal? Pesoal sira ne’e bele hetan iha diretoriu / dev /
(device).
- Lista Diretóriu iha Linux
Informasaun hotu-hotu ne ‘ ebé rai ne ‘ ebé hela iha Linux ne ‘ ebé
mak iha estrutura ida husu. Sistema arkivu marka iha directories neʼe
hanesan ita sente kontente estrutura ai-hun ida (hanesan ai-hun ida ho
abut iha leten, no ramu iha kraik).
/
(root!)
|
|
—————————————————————-
|||||||||
|||||||||
/bin /boot /dev /etc /home /lib /tmp /usr /sbin
|
|
—————–
||
/home/andi /home/sabar
/ = root directory
/ home = kargu ne‟ebé uzuáriu tau hato’o ba. Tan neʼe, pur ezemplu, uzuáriu sei andi
iha diretóriu ida-ne ‘ ebé uma hanesan tuir mai ne’e: / uma / andi /
/ Nsst = kargu ne ‘ ebé iha config hotu-hotu hotu, liuhosi programa sira-nia aplikasaun ida husi
ka sistema Linux.
/ Marí = diretóriu ne ‘ ebé iha binary kona-ba programa katak bele halai.
/ Sbin = hanesan / marí, maibé liuliu ba programa
relasiona ho sistema ne’e.
/ Tmp = hanesan hanesan diretóriu temp Diretóriu ne ‘ ebé iha Kona, maibé iha
Linux / diretóriu tmp sei bele hasai tiha ninian periodikamente
/ Usr = diretóriu hatama programa arkivu ne ‘ ebé mak la krítiku / importante.
/ Var = diretóriu fatin atu tau arkivu sira muda kontinua, hanesan husu
log, no mail.
/ Boot = diretóriu fatin atu tau arkivu ne ‘ ebé iha relasaun ho prosesu
booting nian Linux
/ Dev / = harddisk IDE uluk ita-nia
/ Dev / hda1 = partition dahuluk kona-ba disk hard IDE dahuluk.
Ba sira-ne ‘ ebé bele selu ba sosa sistema operasaun Microsoft, Linux
ne’e bele sai sistema alternativu operasaun uza iha PC ne ‘ ebé trasa
lejitimamente no la pirating software ne ‘ ebé iha dala ida. Normalmente
headache halo barak liu mak taʼuk /inkapasidade atu instala sistema
operasaun Linux.
Haʼu rasik uza sistema operasaun Mandrake Linux 8.0 kona-ba haʼu-nia
PC tenke Kona operasaun sistema (neʼebé). Haʼu tenke admite sistema
operasaun Linux barak liu mak difísil tebe-tebes ba ema sira ne ‘ ebé
baibain ba instala ida-neʼe, maibé Linux Mandrake mak fasil No mós,
posibilidade ba fallansu sira ne’e menus tebes.
Iha jerál, iha neʼebá mak opsaun ne ‘ ebé oin-oin ba oinsá atu halo
instalasaun, Linux bele iha instalasaun ho kondisaun ne ‘ ebé:
- PC ne’ebe instala ona windows no hardisk tomak rai hotu ihawindow
Normalmente, ita uza programa ne’ebé partition magic atu resize
partition window
- PC sira la harii ona buat ruma, ita hahú husi zero. hotu-hotu la
susar mak toʼo no unformatted hamutuk. Ita bele instala Linux tomak, ka
atu fahe balu partition Kona ba.
Iha oportunidade ne’e haʼu mak foin foka instalasaun Linux téknika
hanoin didiak la ko eziste ho Kona hotu. Se ita hakarak iha Kona ba ne ‘
ebé eziste no mós, komputadór Linux instala Kona dahuluk no instala
tuirmai Linux.
Molok instalasaun Linux
- Asegura katak ita sei iha nafatin mínimu 1.5GB hard disk ba Linux.
Se tékniku nia empeñu makaʼas TSB. Preformatted uza FAT32 Kona, ita bele
outsmart katak arkivu sistema- Nia liutiha hakfilak ba Linux.
- Nota hotu-hotu no tékniku dadus kona-ba computer peripherals katak
ita uza, hanesan, ethernet kartaun (LAN kartaun), kartaun ne ‘ ebé
saudável, tipu susar husi empeñu, kartaun vídeo. Iha jerál, Mandrake
Linux bele automatikamente detects kartaun, ida ne’e ba deit deit
ihaMandrake kazu sira falla atu identifika pájina kartaun importante ida
hosi ida. Dalan Simples no fásil atu download dadus ne ‘ ebé tékniku
kona-ba kontrolu ekipamentu / kartaun peripherals ne ‘ ebé uza uza Kona
liuhusi Hah Seluk Painél kontrolu
- Define BIOS liu husi ejijensia troka ba FDD (floppy) CDROM HDD (hard
disk). Atu tama ba BIOS seluk imprensa ESC ka DEL iha liu husi tempu no
hetan seksaun ba define liu husi ejijensia. Prepara Partition Ba Linux
Seksaun ida ne’e mak intriguing liu, mak hanesan arte rasik no depende
ba ita-nia nesesidade no kondisaun disk inisiál ita sei instala. Linux,
presiza pelumenus partition ida:
Directory / Mount |
File System |
kapasidade |
/ |
Ext2 |
1 Gbyte |
/home |
Ext2 |
100Mbyte |
Swap |
Swap |
64Mbyte |
Partition define prosesu bele halo automatikamente husi Linux ka Manually.
Instaladora Tau Linux Mandrake CD (CD 1) iha tinan CD no boot ba
computer. Husu bele fiar katak ita presiza define BIOS nian ba ejijensia
liu husi mak:
FDD (floppy)
CDROM
HDD (hard disk).
Se booting husi CDROM Linux bele halo di’ak depois ita Mandrake Linux
sei haree ministériu kona-ba ekran. Ita bele diretamente imprensa
button ENTER halo instalasaun ba.
Linux ubuntu mak ida Linux Moris CD ne ‘ ebé mak mai husi Ubuntu, ho
objetivu atu prodús distro desktop ida ho ida elegant, to’o loron, no
konfortavel atu uza. Ortelaun Linux dezeina halai trigu-kona-ba-kaixa ho
fasilidade hotu-hotu ne ‘ ebé iha tiha ona iha neʼe.
Ba dahuluk fó sai iha loron 27 fulan Agostu tinan 2006 hosi Clement
Lefebvre projetu hahú. Lansamentu dahuluk kona-ba distribuisaun ida-ne’e
simu atensaun menus, tanba nia versaun mak sei beta no nunka fó sai iha
versaun ida ne ‘ ebé mak estável liu atu nune’e distribuisaun ida naran
menus. Hafoin emerjensia ba Linux Ortelaun 2.0 “Barbara” liutiha fulan
balu, Ortelaun Linux hahú simu atensaun husi komunidade Linux.
Sentrál Ortelaun Linux Ubuntu mak mai husi Debian, nuneʼe kandidatura
bele konkorre ba Ubuntu, bele mós ajusta ba Ortelaun Linux. Maske nian
Ortelaun Linux sentrál mak Ubuntu, maibé durante tinan Ortelaun Linux
mai ho haree la hanesan ho Ubuntu. Hahú hosi versaun 2.0 “Barbara”,
Ortelaun Linux harii codebase rasik, tan neʼe, tanba imprensa hotu-hotu
ne ‘ ebé ikus sempre uza versaun ida ne ‘ ebé uluk nian Linux Mint ne’e
rasik.
Iha 2008, bainhira nia sei husik versaun 5.0 “Elyssa”, Ortelaun Linux
adopta siklu imprensa Ubuntu. Iha tinan ida ne’e, atu hadi’a
kompatibilidade entre sistema rua (2) nian, Ortelaun Linux sei la uza
codebase rasik. Dezde versaun 6.0 Ortelaun “Felicia” Linux harii la uza
Codebase uluk (versaun 5.0 “Elyssa”) maibé harii tuir codebase versaun
ikus nian Ubuntu. Tan neʼe, tempu Ubuntu versaun foun, Ubuntu Codebase
sei uza atu harii versaun oin mai nian Ortelaun Linux nune’e. Lansamentu
Ortelaun Linux ikus sei sai disponivel maizumenus fulan ida nia laran
hafoin lansamentu Ubuntu.
Versaun |
Kode naran |
Loron fo sai |
Tuir mai |
Status |
1.0 Beta |
Ada |
27 Agustos 2006 |
Kubuntu Dapper |
Berakhir April 2008 |
2.0 |
Barbara |
13 Novembro 2006 |
Ubuntu Edgy |
Berakhir April 2008 |
2.1 |
Bea |
20 Desembero 2006 |
Ubuntu Edgy |
Berakhir April 2008 |
2.2 |
Bianca |
20 Fevreiro 2007 |
Ubuntu Edgy |
Berakhir April 2008 |
3.0 |
Cassandra |
30 Maio 2007 |
Ubuntu Feisty |
Berakhir Oktober 2008 |
3.1 |
Celena |
24 Septembro 2007 |
Ubuntu Feisty |
Berakhir Oktober 2008 |
4.0 |
Daryana |
15 Oktobro 2007 |
Ubuntu Gutsy |
Berakhir April 2009 |
5 LTS |
Elyssa |
08 Junu 2008 |
Ubuntu Hardy |
Berakhir April 2011 |
6 |
Felicia |
15 Desembro 2008 |
Ubuntu Intrepid |
Berakhir April 2010 |
7 |
Gloria |
26 Maio 2009 |
Ubuntu Jaunty |
Berakhir Oktober 2010 |
8 |
Helena |
29 Novembro2009 |
Ubuntu Karmic |
Berakhir April 2011 |
9 LTS |
Isadora |
18 Maio 2010 |
Ubuntu Lucid |
Berakhir April 2013 |
10 |
Julia |
12 Novembro 2010 |
Ubuntu Maverick |
Berakhir April 2012 |
11 |
Katya |
26 maio 2011 |
Ubuntu Natty |
Berakhir Oktober 2012 |
12 |
Lisa |
26 Novembro 2011 |
Ubuntu Oneiric |
Berakhir April 2013 |
13 LTS |
Maya |
23 Maio 2012 |
Ubuntu Precise |
Berakhir April 2017 |
14 |
Nadia |
20 Novembro 2012 |
Ubuntu Quantal |
Berakhir April 2014 |
15 |
Olivia |
29 Maio 2013 |
Ubuntu Raring |
Berakhir Januari 2014 |
16 |
Petra |
30 Novembro 2013 |
Ubuntu Saucy |
Berakhir Juli 2014 |
17 |
Qiana |
31 Maio 2014 |
Ubuntu Trusty |
Berakhir April 2019 |
17.1 |
Rebecca |
29 Outobro 2014 |
Ubuntu Trusty |
Berakhir April 2019 |
17.2 |
Rafaela |
17 Junu 2015 |
Ubuntu |
Berakhir April 2019 |
Iha tinan 2010, Ortelaun Linux husi versaun ida kona-ba Debian
hanesan ninia Codebase báziku (LinuxMint Debian Edisaun (LMDE)), atu
nune’e ba imprensa no pakote la ligadu ba Ubuntu. Maske nune’e, versaun
hosi Ubuntu Linux Ortelaun husi Codebase nafatin disponivel. Toʼo agora,
Ortelaun Linux atinji ona versaun 17.2 “Rafaela” ba versaun Ubuntu no
201 303 ba iha versaun Debian.
Versaun anteriór 2.2 no Ortelaun Linux Kódigu Naran Naran Kódigu fó
maneira ne ‘ ebé hatene liu tan refere ba versaun anteriór sira Ortelaun
Linux kompara ho númeru versaun sente katak. Dezde versaun 5, Ortelaun
Linux tuir siklu imprensa dala ida kada fulan 6 no uza simplification
schema versaun. Númeru versaun aumenta kada fulan neen nia laran.
Se progresu sira halo komunikadu ida ne ‘ ebé partikulár ruma
(hanesan Funsaun Packs Kona iha) númeru versaun hetan ekstra uitoan. Eg
“3” ba “3.1”. Kódigu Naran Linux Ortelaun mak sempre naran feto sira ne ‘
ebé hapara ho karta “ida”. Kódigu nia naran tuir orden alfabétika no
karta dahuluk nian naran ne ‘ ebé n asosiadu ho numeru versaun password
iha índise alfabétika. To’o oras ne’e, Ortelaun Linux ne’e fó-sai lista
tuir mai ne’e:
- karakterístika kona-ba Linux Ubuntu
- Graphic
Iha neʼe iha neʼebá iha kandidatura balu, liuliu:
- dokumentu Viewer Ida-ne’e nia aplikasaun uza ba lee dokumentu ne’e (ne ‘ ebé iha nia formatu .pdf prinsipál).
- GIMP Imajen Editor, ida-ne’e nia aplikasaun uza ba prosesu kona-ba
imajen (foto). Ida-ne’e nia aplikasaun bele konsidera hanesan ninia
Photoshop Linux.
- gThumb, ida-ne’e nia aplikasaun serve atu haree no organiza imajen ka estátua no fotografia katak ita iha.
- (d) imajen Viewer, ne ‘ ebé uza hodi buka (browse) no dezeñu rotate (fotografia)
- (e) Libre Eskritóriu Hakbesik, halo parte iha Eskritóriu Libre,
ida-ne’e nia aplikasaun uza ba tratamentu no kona-ba edisaun ponta
(dezeñu), flowchart no ministériu. Funsaun ne’e kuaze CorelDraw hanesan
hanesan Kona (maske forma ba tributáriu)
- simples Scan mak uza hodi scan dokumentu.
- Internet
Kandidatura hirak ne ‘ ebé inklui iha ne’e mak:
- desktop Fahe, ida-ne’e nia aplikasaun uza atu nune’e ema (uzuáriu seluk) sira bele haree desktop sira-ne ‘ ebé ita iha.
- ba Firefox Web Browser, ba browsers (buka makina) ne ‘ ebé ema barak uza atu esplora mundu virtual ida.
- pidgin Internet Manu, aplikasaun ida ba chat ida
- loro-Matan Java 6 Web Hahú, aplikasaun Java halai.
- thunderbird Mail aplikasaun atu simu emails ho Thunderbird (Mail kliente).
- transmisaun, ne ‘ ebé uza atu download (internet) no arkivu
proporsaun (fahe). XChat IRC, ne ‘ ebé uza atu chat ho ema seluk ne ‘
ebé uza Internet Relay Chat.
- posesu
Seksaun ida ne’e bele konsidera hanesan Microsoft Office Linux
- LibreOffice Baze, uza ba prosesu kona-ba baze dadus nian.
- LibreOffice Calc, uza ba prosesu kona-ba dadus ne ‘ ebé iha forma
operasaun sira ne ‘ ebé define (hanesan Excel iha Office Microsoft).
- LibreOffice Ponta, ne ‘ ebé uza atu dezeña, edite, kria flowchart, logos no vectors seluk uza (dots no liña).
- LibreOffice simu Neʼe, uza hodi halo aprezentasaun ida (hanesan PowerPoint iha Office Microsoft).
- LibreOffice Eskritór, ne ‘ ebé uza ba prosesu kona-ba dadus ne ‘ ebé iha forma eskrita (hanesan Microsoft Eskritóriu Liafuan).
Sistema operasaun Unix dezenvolve no implementa iha 1960s nian no fó
sai uluk iha 1970. Fatór sira ne ‘ ebé katak kauza disponibilidade no
kompatibilidade aas bele uza, copied no modifika makaas tebes husi
instituisaun akadémiku no ba negósiu.
Ministériu Linux (Tux) hahú bainhira Torvalds, lino, laʼo iha parke
Perth. Kuandu nia laʼo Torvalds, lino, iha peg penguin ida no manas ba
loron no nia hanoin katak hari penguins karáter. Ia suited ba ministériu
kona-ba sistema foun ba operasaun. Hafoin hala’o kompetisaun ida hodi
dezeña ministériu foun ida kona-ba Linux, no kompetisaun ne’e mak manán
hosi Larry Ewing ne ‘ ebé jere atu deskreve penguin ida ne ‘ ebé tuur.
Projetu GNU, hahú iha 1984 iha objetivu atu kria sistema operasaun
ida kompatível ho Unix no kompleta no total kompostu husi instalasaun ne
‘ ebé livre. Iha tinan 1985, rui, Richard Stallman harii Fundasaun
Software Livre no dezenvolve Lisensa Públiku Jerál GNU (Públiku Jerál
GNU fó Lisensa ka GNU GPL). Programa barak ne ‘ ebé ezije kona-ba
sistema ida ba operasaun (hanesan biblioteka, compilers, testu editór,
shell Unix ida no sistema windowing) ramata ona iha tinan 1990 nia laran
sedu, maibe elementu hirak ne ‘ ebé menus, nivel kondutór pesoal,
daemon no kernel ne ‘ ebé mak sei hotu iha tempu, Torvalds, lino, hatete
katak se GNU kernel sai disponivel iha tempu neʼebá (1991), nia sei la
deside atu hakerek ninia rasik.
MINIX, sistema Unix-hanesan uza akadémiku sira ne ‘ ebé lansa husi
Andrew S. Tanenbaum iha 1987. Kódigu fonte ne ‘ ebé tama iha ninia MINIX
1.0 Operasaun Sistema: Dezeñu no Implementasaun. Maski ida-neʼe bele
sai fasil atu hetan, levantamentu no hikas distribuisaun ne’e la fó
lisensa iha itu tempu. Hak direitu autór ba obra kódigu fonte ne ‘ ebé
inklui iha direitu autór ba livru, ne ‘ ebé publika hosi Salaun
Prentice. Aleinde ne’e, dezeñu 16-bit versaun anteriór nian MINIX ne’e
la isin-diʼak adapta ba, 32-bit Intel arkitetura 386 cheap no populár
barak uza komputadór pesoal.
Iha tinan 1991, Torvalds hahú servisu hodi kria versaun ida kona-ba
naun-komersiál ne ‘ ebé prezide ba MINIX enkuantu nia estuda iha
Universidade Helsínkia. Rezultadu husi ninia serbisu ne ‘ ebé depois mak
Linux kernel.
Iha tinan 1992, Tanembaum hakerek artigu ida kona-ba Usenet, reklama
katak Linux mak obsolete. Iha ninia artigu, nia criticized Linux hanesan
sistema operasaun ida ho konsesaun monolithic no mós fixated ho x86 ba
arkitetura tan neʼe, la hanesan doasaun, iha nia deskreve hanesan ida
“fundamentál erru”. Tanenbaum sujere katak ema neʼebé hakarak sistema
modernu ba operasaun tenke haree ba dezeñu ida ne ‘ ebé bazeia ba modelu
microkernel. Artigu ida-ne’e subliña responsabilidade Torvalds ne ‘ ebé
lori ba debate ida kona-ba konsesaun monolithic no microkernel kernel.
Ohin loron, Linux uza tiha ona iha área, husi sistema ligasaun metin
ho supercomputers, oin-oin no iha pozisaun ida-ne ‘ ebé seguru iha
instalasaun server web nian, ho ninia aplikasaun populer. Kernel Linux
Pengembangan ahi-OAN sei tuir fali Torvalds, enkuantu Stallman sai Livre
Software fundasaun Ázia, ne ‘ ebé apoia GNU. Selain komponente
dezenvolvimentu, ema barak no kompañia sira ne ‘ ebé dezenvolve
komponente naun – GNU.Komunitas Linux kombina no fahe kernel, komponente
GNU no naun-GNU software pakote jestaun iha forma Linux distribuisaun.
Linux mak ida modular Unix-hanesan operasaun sistema. Linux ona ema
barak dezenhu mai husi dezeñu Unix ne ‘ ebé dezenvolve ona iha periodu
ne’e 1970s no 1980s báziku. Linux uza ida monolithic kernel, kernel
Linux handles ne prosesu kona-ba kontrolu, rede-servisu, importante ida
hosi no hotu iha asesu ba sistema. Pesoal kondutór iha ona integra ba
kernel nian.
Funsaun altu nível nian ne ‘ ebé barak iha Linux mak atende husi
separasaun ba projetu sira ne ‘ ebé integra ho kernel. Userland GNU mak
parte importante ida ba sistema Linux ne ‘ ebé fornese shell no
ekipamentu sira-ne ‘ ebé kualker funsaun bázika barak kona-ba sistema
operasaun. Husi parte kernel, devices hirak ne’e forma sistema Linux
kompletu ho uzuáriu graphical eletrónikus ne ‘ ebé bele uza, iha jerál,
halai husi parte Sistema Janela X.
Linux bele kontrola husi ida ka liu eletrónikus command-line (komandu
liña eletrónikus ka CLI) bazeia ba testu, graphical uzuáriu eletrónikus
(eletrónikus uzuáriu graphical ka GUI, ne ‘ ebé mak jeralmente
konfigurasaun ida ba onorárius ba versaun desktop).
Kona-ba desktop, GNOME, KDE no Xfce sira interfaces uzuáriu populár
liu, [17] maske iha variants eletrónikus uzuáriu lubuk ida. Populár liu
uzuáriu interfase halai husi parte ba X Janela Sistema (X), ne ‘ ebé
fornese rede transparénsia, ne ‘ ebé hetan aplikasaun graphical ne ‘ ebé
suli ba makina ida maibé hatudu no kontrola kona-ba makina ida-ne ‘ ebé
diferente.
GUI seluk iha X janela jestores hanesan FVWM, Enlightenment, Fluxbox,
IceWM no Kria Janela. Fornese jestor janela atu kontrola kolokasaun no
aparênsia kona individuál sira-nia aplikasaun no mos interasaun ho
sistema janela X
Sistema Linux normalmente fornese eletrónikus liña komandu ida liu
husi shell ida, ne ‘ ebé mak dalan tradisionál nian interasaun ho
sistema Unix ida. Linux distribuisaun ne ‘ ebé mak estuda
lingkunganpeladen bele sai de’it CLI interfase de’it. Sistema ida ne ‘
ebé la iha monitorizasaun ida bele de’it hetan aimoruk sira liu hosi
liña ukun-fuan liuhusi protokolu ida hanesan SSH ka telnet.
Maioria low-level Linux komponente, inklui GNU userland, uza CLI nian
deit. CLI adekuadu ba uza automation ambiente servisu baruk dalan
neʼebé haklaken ka demora, no fornese komunikasaun inter prosesu ne’e
simples tebes. Programa emulator terminál graphical ida ne’e dala barak
uza atu hetan asesu ba CLI husi desktop Linux ida
Diferensa boot entre Linux no sistema operasaun populár seluk mak
lokaliza iha Linux kernel no komponente iha liberdade no terbuka. Linux
la de’it operasaun sistema iha kategoria ida ne’e, maibé Linux hanesan
ezemplu di’ak liu no uza liu. Balun lisensa software livre no fonte
nakloke bazeia ba prinsípiu copyleft, konseitu ida ne ‘ ebé embraces
prinsípiu: ema sira-ne ‘ ebé rezulta husi copyleft nian mós tenke
copyleft. Lisensa software livre sira-ne ‘ ebé mak komún liu, GNU GPL,
hanesan forma ida copyleft, no uza Linux kernel no komponente husi
projetu GNU.
Sistema Linux relasaun besik ho padraun POSIX, SUS, ISO no ANSI.
Maski nune’e, distribuisaun Linux-FT foun sira certified husi POSIX.1.
Projetu software livre, maske ne ‘ ebé dezenvolve iha forma
kolaborasaun, dala barak fó-sai terpisah. Maibé Akan, tanba lisensa
software livre lisensa esplisitamente husik halo hikas distribuisaun,
iha projetu sira ne ‘ ebé ho objetivu atu halibur software-software no
halo disponivel iha tempu hanesan, ho forma ida naran Linux
distribuisaun.
Distribuisaun Linux ida, no dala barak hanaran ida “distro”, hanesan
projetu ida ne ‘ ebé iha objetivu atu estabelese bundles instalasaun ne ‘
ebé bazeia ba Linux ida no fasilita instalasaun sistema operasaun Linux
ida. Distribuisaun Linux sira atende husi ema, ekipa, voluntariu
organizasaun no entidade sira ne ‘ ebé komersiál. Distribuisaun Linux
iha instalasaun sistema no aplikasaun ne ‘ ebé iha forma pakote no
instalasaun sira-ne ‘ ebé mak dezeña espesifikamente ba instalasaun
sistem instalasaun no konfigurasaun. Perangkat nia mós responsável ba
dezenvolve paket distribuisaun Linux. Sebuah responsável ba onorárius
konfigurasaun sistema seguransa no integrasaun iha jerál kona-ba
instalasaun sistema Linux pakote.
Linux kontrola liuhosi developer nian no penggunanya komunidade.
Beberapa fornesedores sira dezenvolve no fundu sira-nia distribuisaun ho
kesukarelaan. Baze debian mak ezemplu neʼebé diʼak. Seluk iha versaun
komunidade ida kona-ba sira-nia versaun anteriór-komersiál, hanesan Mean
Hat ne ‘ ebé halo ho Fedora.
Iha sidade no rejiaun, asosiasaun lokál sira ne ‘ ebé koñesidu
nu’udar Linux Uzuáriu Grupu barak (LUG Linux Uzuáriu Grupu ka) promove
Linux kaer reuniaun, manifestasaun, formasaun, apoiu tékniku no
instalasaun sistema operasaun Linux gratuitu. Iha mos Internet
komunidade barak ne ‘ ebé fó apoiu ba developers no uzuáriu Linux.Banyak
distribuisaun projetu no loke software fonte sira-ne ‘ ebé mak iha sala
chat IRC ida ka online newsgroup. Fórum ne ‘ ebé mak forma sira seluk
atu hetan apoiu, porezemplu:
LinuxQuestions.org
no kona-ba forum Gentoo. Distribuisaun Linux iha lista publikasaun ida
ho divizaun kona-ba tópiku sira ne ‘ ebé hanesan uza ka dezenvolvimentu.
Iha sira fatin web oin-oin katak teknolojia berfokuskan ba Linux.
Linux Semanál Notísia mak digestion semanál ida kona-ba liafuan ne ‘ ebé
iha relasaun ho Linux.Sementara Linux Linux Journal ida online nia
revista-tempo – ne ‘ ebé mak fó sai ida-idak bulan. Slashdot nian mak
portál foun ida kona-ba teknolojia ne ‘ ebé iha buat barak kona-ba
liafuan kona-ba Linux no software livre. Groklaw ona liafuan kle’an ida
kona-ba progresu hosi Linux no iha artigu barak ne ‘ ebé relasiona ho
Linux kernel no projetu GNU ho Linux GNU. Majalah mold jeralmente iha
kobre disc hatama instalasaun ka distribuisaun Linux mós kompletu.
Maski Linux jeralmente livre gratuitu, empreza boot oin-oin ne ‘ ebé
sei modelu negósiu ne ‘ ebé kompostu hosi fa’an, apoiu no kontribuisaun
ba Linux no software livre; Ne’e inklui Dell, IBM, HP, Microsystems
loro-Matan, Novell no Hat Mean. Lisensa software livre sira-ne ‘ ebé uza
atu akomoda esplisitamente Linux komersializasaun; relasaun entre Linux
no fornesedores sira ne ‘ ebé ema bele haree hanesan simbiosis ida.
Satu komún negósiu modelu fornesedór sira ne ‘ ebé komersiál nian mak
charging ba apoiu, liu-liu ba empreza uzuáriu-uzuáriu. Empreza sira balu
fó versaun negósiu ida kona-ba distribuisaun Linux sira, ne ‘ ebé
inklui apoiu ba pakote naun-livre no iha instrumentu ba jere lubuk ida
ne ‘ ebé boot kona-ba instalasaun ka matenek hodi halo serbisu
administrativu. Modelu negósiu seluk ne’e, atu software livre atu fa’an
hardware.
Distribuisaun Linux barak mak apoia lian programming barak. Rekolla
ekipamentu atu harii kandidatura no programa sira kona-ba sistema ba
operasaun komún iha toolchain GNU, ne ‘ ebé kompostu husi sistema hakbit
GNU no Rekolla Compiler GNU (GCC). GCC fornese compilers Ada, C, C ++,
Java, no Fortran. Linux kernel rasik hakerek nanis ona atu GCC kompila.
Compiler ne ‘ ebé mak la livre (compete) tanba Linux inklui Intel C ++
Compiler no BALUN XL C / C ++ Compiler.
Distribuisaun ne ‘ ebé barak liu iha apoiu ba Perl, Ruby, Python no
lian programming seluk ne ‘ ebé dinámika. Ezemplu kona-ba programa lian
ne ‘ ebé mak la komún maibé sei apoia iha Linux inklui C nian # ho
projetu Mono nian, ne ‘ ebé muda husi Novell, no Rejime. Java Virtual
Makina no instrumentu developer iha Linux, ne ‘ ebé inklui JVM
Microsystems loro-Matan (HotSpot), no IBM nia J2SE RE, nune’e mós
projetu fonte-nakloke hanesan Kaffe. Enkuadramentu prinsipál rua atu
dezenvolve kandidatura graphical iha Linux mak GNOME no KDE.
Proyek-projetu ida ne’e bazeia ba GTK + no Qt.Keduanya apoia lian
programming oin-oin. Dezenvolvimentu integradu ambiente ba iha Anjuta,
Kódigu:: Nian, Eclipse, KDevelop, Lázaro, MonoDevelop, NetBeans no Omnis
Studio, maske editor testu ne ‘ ebé kleur ona disponivel Vim no Emacs.
- Vantajen No Desvantajen Linux Mint
- Linux ne’e livre no loke operasaun sistema (open source). Tan neʼe,
la presiza atu sosa ka fó lisensa ba onoráriu atu uza Linux gratuitu.
- kuaze hotu kandidatura sira iha Kona, iha ona alternativa iha Linux tanba komunidade barak kona-ba developers, hanesan sourceforge.net. , Ka se ita bele la’o ba instalasaun Kona iha Linux uza emulator tua-Uvas hanesan .exe no .msi hatama bele sai halai.
- Linux fasil atu uza. Iha tempu pasadu, Linux hanesan operasaun
sistema ida-ne ‘ ebé atu halo de’it determina hackers no difisil tanba
ida-ne’e sei ida bazeia ba testu (DOS). Maski nune’e, Linux agora mak
fasil liu atu uza kuaze hanesan easy hanesan uza Kona mós estilu kona-ba
problema ruma, Linux mak diʼak liu Kona ba 7.
- Linux ne’e relativamente estavel. Komputadór ne ‘ ebé halai kona-ba
sistema operasaun UNIX mak stabil tebes entaun koñesidu sira ne ‘ ebé
suli la henti. Linux, ne ‘ ebé variant ida kona-ba UNIX, simu mós ida
ne’e estabilidade. Asinatura, computer derrepente hang no presiza
imprensa Ctrl-Alt-Del ka Restart hodi hapara insidente ne’e.
- Uzuáriu Kona kuaze hotu-hotu tenke iha ona kambial virus, spyware,
trojans, adware, nsst … Ida-neʼe besik mak la akontese iha Linux. Linux
dezeina husi inisiu uzuáriu multi, bainhira vírus infects uzuáriu
partikulár ida, nia sei sai difisil atu infect no habelar ba uzuáriu
sira seluk. Ema balu ne ‘ ebé argumenta katak Linux buat barak liután
seguru tanba númeru uzuáriu mak menus liu duké Kona, maibé iha hipoteza
la apropriadu.
- Linux liután ba livre atu uza, ida ne’e livre atu modifika no redistributed. Tuir loloos ita bele dezenvolve ita nia distro.
- Linux iha backwards kompatibilidade di’ak liu (compatibilty di’ak
liu tan-ligasaun ba kotuk). Hardware ne ‘ ebé iha ona tinan naruk, sei
útil tebes no bele sai halai aas liu Linux.Selain ida-neʼe, la haree ba
dokumentu sira ne ‘ ebé mak foun la lee kona-ba Linux versaun mak tan.
Kona-ba Kona, ita mós presiza atu kontinua dezenvolvimentu hardware,
hanesan kazu arkivu .docx (Liafuan 2007-2010) ne’ebe bele la loke
Microsoft Liafuan 2003 ka versaun iha kraik.
- opsaun oin-oin. Ida-ne’e bele sai liu ka kekurangan. Distribuisaun
Banyak popping, ezemplu hanesan Ubuntu, Debian, RedHat, openSuSe,
Fedora, Mandriva (Mandrake), seluk tan. Diversidade ida ne’e fó mai ita
barak kona-ba opsaun hodi tuir sira-nia nesesidade individuál, maibé iha
parte ida ne’e sei mós confuse uzuáriu potensiál ba Linux. Haree
gráfiku iha http://distrowatch.com Linux distribuisaun atu determina ranking Linux distros.
- apoiu komunidade nian oioin no iha mundu.
- Linux bele halai iha modu rua, mai testu no GUI situasaun, maibé iha
jerál testu bainhira (terminál) mak ema neʼebé sai poder Linux.
Situasaun.
- Linux ezije rekursu ida ne ‘ ebé ki’ik liu duké Kona, ne ‘ ebé halo
adekuadu ba computer ida ho espesifikasaun mínimu. Aleinde distribuisaun
hotu-hotu ne ‘ ebé populár fornese 32 bit ka 64 bit id
- barak uzuáriu sira la hatene ho Linux no sei ‘Kona kona’, taʼuk atu muda husi Kona.
- kandidatura ba Linux ne’e la hanesan aplikasaun efficacious Kona iha.
- hardware apoiu husi fornesedores sira balu ne ‘ ebé mak la di’ak liu
kona-ba Linux. Atu hetan lista hardware ne ‘ ebé hetan apoiu kona-ba
Linux, ita bele haree iha Linux-Drivers.org ka LinuxHardware.org.
- diretóriu estrutura no asesu direitu sira ne ‘ ebé loos ba ema sira
ne ‘ ebé hatene tiha ona ho Kona no sira la hatene ho UNIX / Linux iha
ema hotu-hotu.
- ba sistema administradór sira ne ‘ ebé mak la hatene ho Unix hanesan
nian (hanesan Linux,) iha tempu neʼebá inevitavelmente tenke aprende
kona-ba ida-ne’e. Tan neʼe, rekizitu sira atu sai administradór ida ne ‘
ebé mak ema neʼebé hakarak atu aprende buat foun no aprende nafatin.
- ba instalasaun prosesu instalasaun / aplikasaun mak la hanesan fasil
hanesan Kona. Instaladóra software iha Linux, ida-neʼe sei sai fasil
liu bainhira connecting ba Internet nian ka bainhira iha CD ida / DVD
repository nia. Karik, entaun ita la presiza pakote bele haree ida-ne’e
presiza hamutuk ho ninia dependencies.
Capitulu III
- linux ka GNU/linux hanesan sistemaopersaun ne’ebe livre no famosu
liu ba komputador ne’ebe mak habelar ihane’ebe dei’t ho gratuita no iha
kedas lisensi GNU General public license (GPL) ne’ebe signifika katak ho
nia source kode mos be;e asesu ba bubliku.
- Desenvolvimentu linux ba dala uluk kria husi Linux Benedict Trovalds
iha tinan 1991 iha universidade Helsinki, Finlandia, depois desenvolve
fali husi programmer barak no fo sai ba internet, linux iha distribusaun
ne’ebe maka geralmenta ema barak uja, hanesan: RedHat,Debian,
Slackware, Caldera,Stamped linux,Turbo Linux no seluk tan.
- Linux iha posibibilidade diak liu no kompra ba Windows ne’ebe maka
hanesan: fasil hetan lais no gratuita, fasil hodi utilija, defisil atu
kona virus ka bele dehan livre husi virus.aplikasun sira fasil atu asesu
no gratuita, kuaje aplikasun barak husi windows bele asesu ona iha
linux, sistema ooperasaun linux relative no estavel ka bele dehan katak
termu (hang)
- File sistema ne’ebe maka estavel, linx iha file system Ext2.tipu
file sistema ida ne’e maka sai hanesn file system basiku liu iha file
systema linux.
Espera katak ho mudansa teknolojia modern agora ne’ebe maka
desenvolve liu ba utilijador linux mos tuir mudansa teknologia ida ne’e,
ba sistema opersaun linus no mos ba halo instalasaun linux nia.