Minggu, 13 Januari 2019

Saida Mak Rede Komputador


1. MAN no WAN iha parte dahruak ne sei esplika kona ba koneksaun enter komputador ida ga liu ne halo ligasaun husi fatin ida ba fatin seluk (husi distritu ida ba distritu seluk) ga husi uma ida ba uma ida liu husi ligasaun anin ga wairless.Projekto ARPANET tuir plano primeiro ne’e atu halo ba military nia presija. Iha tempo neba’ husi Departemento Defesa Estados Unidos((US Department of Defense) halo sistema rede komputador nebe’e bele halo ligasaun husi fatin-fatin atu rejolve problemas nuclear no buat seluk nebe’e importante. Molok ne’e ARPANET bele liga deit ba site hat (4) mak hanesan Stanford Research Institute, University of California, Santa Barbara, University of Utah, no iha neba’ sira forma rede ida nebe’e mak integrado iha tahun 1969, no geralmente ARPANET fo sai iha fulan Oktober 1972. Lakleur deit projekto ne’e desenvolver lais no tama ba fatin hotu-hotu, no tama iha universidade hotu iha nasaun refere nebe’e mak hakarak inclui iha rede internet iha tempo neba’ to’o halo ARPANET hetan difilcudade atu kontrola.

Rede computador mak coneksaun ka ligasaun husi komputador ida ba komputador seluk, ka ligasaun entre komputador rua ka liu rua ne’ebe mak halo ligasaun ba malu.
tamba sa mak rede importante?
Simplesmente rede nia importancia nebe mak ita hetan iha ita nia moris loron loron mak hanesan:
1. Koneksaun entre komputador ida ba printer
2. koneksaun entre komputador ida ba ida nebe mak bele fahe dadus (file)
3. koneksaun entre komputador barak nebe liga ba aoareilho Siwtch.
4. koneksaun husi komputador ba rede internet nebe mak ita bele asesso informasun
Rede Rasik Fahe Ba Parte Balun mak hanesan tuir mai ne:
1. LAN Local area Network). LAN mak Saida. Lan mak konesaun entre komputador ida ba      komputador seluk iha fatin ida. ga entre komputador ida ga liu nb halo ligasaun ba malu iha fatin (kuarto) ida. iha parte seluk Ita bele mos halo koneksaun uja wairles se bain hira ita iha cartaun LAN ne'ebe mk uja wairless.
Ho razaun ida ne’e APARNET fahe sai rua, nemak “MILNET” ba militar nia presija no “ARPANET” Foun nebe’e kikuan liu ba sira non militar  hanesan, universidade sira. Rede rua ne’e depois integrado sai naran DARA Internet, depois halo breve sai Internet naran nebe'e mak ita uja agora dadaun.
Diak belun sira. Ida ne'e mak hau hakarak fahe ba belun sira konaba internet, se iha liafuan ruma mak lalos karik hau husu deskulpa...!!!
Hasil gambar untuk internet
INTERNET
Organizasaun, Institusaun, setor privado ka sociadade civil e seluk tan ida nebe maka la usa meios Internet iha nia fatin? Hanesan Institusaun boot nasaun nian, Parlamento, Governo, Tribunal Recurso e moos ba setor empresa publico e empresas privadas, Sociadades Civil e komunidades.
Tamba necessidades ba informasaun maka kria meios internet nebe ohin loron ita hotu konhese ida hakbesik mundo ne´e ho informasaun ida nebe la iha nia limites no meios komunikasaun ida ke fácil no lais tebes depende ba tecnologia nebe nia usa no capacidades ba linha internet iha fatin ida. Internet mosu iha era ou tempo Guerra fria iha tinan 1960 a 1970. Governo Norte-americano desenvolve sistema redes ida nebe liga computadores militares sira nian bele troka informasaun entre sira iha rede nebe estabelese maka ARPANET nebe ohin loron ita konhese Internet.

Definisaun Internet:
Definisaun Internet, Inter e Net, Interligasaun Redes ou hanesan redes nebe espalha ka ligasaun ba mundo tomak ou rede nível mundial nian, ida nebe hamosu interligasaun ho computadores utiliza protoco internet nian hanesan protocolo ba enderreso http e porta 80. Internet ohin loron sai dominante iha sector hotu hotu hanesan meios ba pesquisa nian nebe ohin loron lui husi Google engine ita bele hetan informasaun barak tebes. Iha Março 2007, fórum international Internet nian halo kompleto survey nebe fo sai resultado 16,9% populasaun mundial utiliza internet ou husi ema 1.1 bilhaun. Ohin Lui tia tinan 5, pupulasaun ba acesso Internet iha mundo aumenta lui tan no nebe hetan survey iha tinan 2007.
Internet serve ba saida:Internet serve hanesan principais meios komunikasaun nebe inventa husi ema atu bele transmiti dados nebe ho distancia, serve hanesan fatin pesquisa no konsulta informasaun nebe entre ema individual ka grupo ou intitusaun ka nasaun bele partilha informasaun ba malun hanesan rede publico ou rede privado nebe lui husi protesaun sistema seguransa redes nian. Internet ohin loron serve no facilita tebes intitusaun ka nasaun ida atu bele halo moos publicidade ba nia institusaun no ni arai leui husi meios hanesan website, e serve moos transmiti informasaun no kontakto ba malu lui husi email hanesan moos protocolo ida husi internet rasiik ba porta 25 nian. Ho internet ita bele transmiti texto, fotos, vídeos halo ligasaun ho lian ou voice e vídeo ho ema nebe iha fatin seluk ou rai seluk.
INTRANET

Saida mak Intranet?
Intranet hanesan rede lokal ida ou ita bele bolu hanesan pilar ida ho naran LAN ho lian Ingles (Local Area Network) nebe estebele lui husi protocol TCP IP, rede local ou rede nebe ho nia dimensaun la laun. Intranet ohin loron nia funsaun significante tebes ba iha institusaun, governo, empresas ka sociadade civil nebe estabele sira nia rede local rasik hodi sai hanesan fontes ba fasilita interligasaun computadores, laptops, printer, fahe files, vídeo e audio e sistema aplikasaun nebe instala iha sistema rede local nebe estabelece lui husi protocolo TCP IP e ba distribuisaun IP DHCP Dinamik e Statistik nebe bele kontrola husi server ida ka computador ida nebe sai hanesan central ba distribuisaun IP nian.

Intranet serve ba saída?
Intranet serve ba funcionalidade intitusaun, Governo, empresas, Sociedade Civil, setor edukasaun, setor seguransa e defesa, lui husi meios intranet ita bele halo ona poupansa ba iha distribuisaun documento, ficheiros, vídeo e áudio ou texto ruma iha fatin ida deit atu bele partilha ba malu ou share ba malu fácil lui e poupa moos gastos ba orçamento hodi hola suratan ka CD mamuk, ou sistema nebe haketak husi redes ou exemplo hanesan funcionário ida hakarak hetan kontaktos nia chefes sira, funcionário ida nee bele tama iha aplikasaun intranet e bele pesquisa iha parte kontaktos nian, funcionamento intranet ita bele hamenus ona produsaun suratan barak barak e poupa mos tinta ba printer nian atu evita print document nebe la precisa kuando ita bele moos konsulta deit e tau iha ita nia computador nebe servisu ba. E bele sai sistematiku lui ba informasaun no dados nebe la iha burokratiko. Intranet serve ba funcionamento gestaun ba dados nian iha server ida ka computador ida nebe bele fahe ba grupo, acesso ba intranet bele lui husi aplikasaun intranet nebe ho interface web nian ou lui husi protocolo http. Ou bele moos lui husi Login script nebe estabelese iha plataforma Microsoft nian, Active Directory.
Acesso ba intranet iha nia limitasaun ba acesso individual ka grupo nebe determina lui husi nível segurança nian nebe estabelese iha institusaun ida ka pessoal nebe maka sai hanesan controlador ba acesso intranet nebe lui husi usuário ou users e senha ka palavra-chave nebe defini husi ema nebe maka kaer hanesan administrador ba sistema intranet. Intranet bele moos hanesan fontes ba informasaun base nebe bele transmiti ba iha intranet lui husi protocolo ba rede internet nian hodi sai ba acesso externa nian ou WAN (Wide Area Network).

Arquitectura Intranet nian?
Arquitectura intranet básico nian maka bele usa servidor ka server ida hanesan fonte ba gestaun dados nian e bele moos usa ba aplikasaun intranet nian nebe desenvolve ho interface web nian e base dados bele moos iha server ida deit, nee so funciona ba institusaun ka entidades nebe la iha volume serviços ka dados nebe boot, maibe kuando institusaun nebe boot e iha orçamento nebe suficiente bele fahe arquitectura no sistema sira nee ba iha servidor ida idak nian, ohin loron komesa iha ona tecnologias nebe foun hanesan virtyal machine no cloud nebe halo servidor ka server ida deit bele simu arquitectura 2 ka 3 hanesan nee ho aplikasaun la hanesan. Intranet bele funciona ho arquitectura computador ida nebe iha kondisaun ba armazenamento dados, placa redes ou network card e hard disk nebe suficiente, memory nebe boot lui husi 2GB pelo menus, Processor Pentium 4 ba leten.
Intranet sei bele facilita tan utilizasaun ba protocolo komunikasaun nian hanesan protocol ba smtp ba email local nian laos deit ba meios protocolo http nian nebe usa ba acesso internet, iha intranet moo sita bele usa protocolo http hanesan local host ou so acesso web interface local deit. Geral lui plataforma ba acesso intranet feito husi servidor local ida e rede local ida hanesan ita temi tia ona iha introdusaun LAN nebe instala iha institusaun ida ka mesmo ema individual ida.

EXTRANET
Seda maka Extranet?
Extranet hanesan extensaun husi intranet ou konjugasaun redes nebe husi intranet nian LAN ho WAN, husi rede local ba rede nebe exterior nian, nia funsaun hanesan ho intranet, intranet ita so bele acesso deit iha ita nia área, exemplo hanesan acesso iha institusaun ida. E acesso ba extrenat hanesan funsaun ida nebe estabelese rede WAN ou rede ba exterior ho objetivu katak dados no informasaun nebe hetan iha intranet bele moos acesso husi luir ho dalan ba acesso internet nian nebe defini lui husi moos nível acesso segurança nian hanesan bele usa deit protocolo http ou protocolo https ba acesso autenticadu ho username e palavra-chave. Hare ba nível de Seguransa iha parte extranet nian sei la hanesan ho intranet mesmu ke sai husi raiz ida deit e plataforma ida deit, maibe iha konfigurasaun sistema seguransa nebe halo diferente hanesan acesso ba estabelese rede interligasaun e moos acesso ba tama iha interfase dados no informasaun nian. Ho sistema extranet ohin loron, bele evita ona ita lori external hardisk ka disco seluk nebe ita grava husi intranet, tambá dados nebe ita hetan husi extranet hanesan moos dados nebe tau iha intranet. Lui husi extranet bele facilita tebes funcionários ka entidades ruma kuando halo viagen ba luir k aba tuir encontro ruma sira bele foti sira nia apresentasaun sira nee ka dados nebe precisa atu halo debates ka distribui ba ema seluk ou participantes sira iha seminário ruma ka reuniaun ruma.

Maneira Atu Instal Windows 8

1. BIOS lai booting komputer ba  setting  DVD
2. Hatama DVD windows 7 ba CD ROOM
3. Hanehan kualker tobol bain hira boot from cd or dvd mos
Uluk nain-nain hamoris Komputado or leptop no hare booting..depende komputador belun sira nia kada ves tekan ESC, F1, F2 no seluk tan, wainhira tama ona ba booting entao hare tuir imagen iha okos Ne...
no uja DVD ka USB, Hili tuir Belun Sira Nebe uja..


Nota : Presica belun sira tengki hatene, vários BIOS Nia Button MENU La Hanesan.


Hotu orcida Mosu Imagen hanesan Iha okos Ne



Processo  instalação  Windows 8 atu começa, Hili linguagem nebe ita bot sira hatene, atu nune  instalação la dificil ba belun sira.



Agora klik iha INSTALL NOW, Atu começa instalação  Windows 8



Hein Processo  instalação Windows 8



Hatama Procut Key Nebe Ita Bot Sira iha ...


Klik Iha I accept the license terms para a próxima etapa, klik NEXT


Sei Belun Sira Hakrak Mengupgrade Windows 7 ba Windows 8, Belun Sira Bele Hili MENU Upgrade .Sei Belu Sira Hakrak  instalação Windows 8, Belun sira bele Hili Menu Custom.


Hili Partisi nebe beln sira atu instalação Windows 8 ba, Klik NEXT
Wainhira Partisi Belun sira seidauk Setting entao klik iha DRIVE OPTIONS, no hili FORMAT Hotu mak klik iha NEXT.


Depois Ne Processo  instalação Windows 8 Lao Dadauk ona, hein Processo deit.


Hotu Processo  Instalação, Orcida haruka Belun Sira Atu Tau Naran Komputador no Hili Kor THEME, isi Hotu entao klik NEXT.


Depois Se Haruka Belun Sira Atu SETTING PC, Tuir sugestões Hau Hili CUSTOMIZE.



Hein 10 Menutu hanesan Ne Belun sira bele Hare ona windows 8.



No Agora Belun sira bele Acesso Ona WINDOWS 8...



NOTE : Hau espera katak ho maneira ida ne'e bele ajuda kolega sira hodi instal rasik komputador.

Di'ak liu ita mak doutor ba ita nian rasik duke ema seluk !!!

Maneira Kria Rasik Aplikasi Anti Virus Uza Windows NotePad

Hy belun diak ka lae ! ho esperanca forte admin fiar katak ita hotu nia kondisaun diak, iha tutorial refere ne'e admin esplika kona ba'a oinsa ita bele halo anti virus simples uza maneira Notepad, hodi kontrola ita nia PC/komputador atu nune'e ita bele hatene diakliutan Saude pc/komputador.
Ita plin plan tun sae buka software hodi kontrola ita nia PC/komputador  diakliu ita uza skil rasik hodi halo aplikasi virus, kontrola ita nia pc/komputador, ba'a kolega sira ne'ebe hakarak aprende hare tuir ezemplu nebe'e hau admin kreativu ona , atu halo tuir tutorial refere ne'e tenki halo ho'o laran labele asa-asal deit !
Premeiru ita hakat ba'a iha menu Windows Start iha Run hakerek/ketik Notepad, wainhira menu notepad aktivu ona uluk dadaun hakerek nia (Mode), modus/tipe nia funsaun katak fo'o nia "ukuran", iha tutorial refere ne'e tuir buat nebe'e admin estuda hetan uza ukuran 60 Mode, nomos atu kontrola Speed "barisan" ita fo'o 15 Mode, hodi nune'e bele fo kontrola ba'a sistema operasaun komputador.
Segundu parte ita hakarak anti virus nebe ita kria rasik ne'e atu bele fo kontrola iha parte driver ida nebe'e, iha tutorial refere ne'e kontorla iha parte Driver F, Ba'a kolega sira komforme.
Hakerek/ketik huruf/kode hodi kria anti virus uza maneira Notepad tenki lao tuir estruktura, to'o ba'a ramata kolega prepara atu save keta halua hamos Hapus/delete "PAUSE", liu tia ida ne'e foin bele save hanesan ezemplu imagen nebe'e iha okos.

Copy kode iha okos paste ba'a iha Notepad, Ba'a kolega sira ne'ebe se'e sedauk hatene aplikasi Notepad iha area windows, kolega klik iha ALL PROGRAN depois ACCESSORIES, klik ihaNotepad depois paste kode iha okos ba'a iha notepad, naran anti virus tau tuir kolega sira nia hakarak  save/simpan iha DESKTOP komputador, save los ona  kolega Klik  2X iha aplikasi notepad nebe'e save/simpan desktop komputador, hein proseco lao saida mak akontece !

Ikus liu kolega aktivu browser ezemplu internet explore, klik iha browser internet explore a/ Mozzila Firefox, depois hein 10 detik ou 2 menit hanesan ne'e, kolega sira hare informasaun mosu iha browser ka'a lae ! se'e mosu  funsaun katak anti virus ne'ebe ita kria rasik iha duni funsional hodi bele kontrola komputador, no informasaun ne'ebe mosu iha menu browser fo'o hatene kona'a moras nebe'e mak ita nia pc/komputador infrenta.

Kopi kode anti virus 

Mode 60,15
color 0a
cls

"F:"
"del /q *.lnk"
"del /q *.exe"
"del /q *.inf"
"del /q *.ini"

RMDIR /s /q RECYCLER
RMDIR /s /q "System Volume Information"
RMDIR /s /q autorun.inf

Pause/
ikus atu save pause delete/hapus


Admin esplika to ba'a iha ne'e deit, agora fo tempu ba'a belun sira atu aprende, atu share tutorial refere ne'e keta halua tau fontes ba'a nain tutorial ne'e, nomos keta halua temi admin nia naran. Peace

Kolega sira  hakarak instal hau nia aplikasi halaman web blog versi android, iha imi nia HP bele download iha ne'e ! Link Download Tutorial komputador 

Lalalok Upload Video ba Youtube

Definisaun youtube Youtube hanesan aplikasun ou website ida ne’ebe mak sharing (fahe) ita nia video
rasik liu husi online, YouTube Orijinalmente hari’i iha 14 februari 2005, iha  ema nan tolu mak kria mak hanesan: Chad Hurley, Steve Chen, ho Jewed karim, website ida ne'e fatin ida ne’ebé fó libre
hodi  upload ita nia video,  Ho ema nain tolu nia opiniaun  bele upload ita nia video ba youtube, no situs ida ne’e mos bele utiliza hodi assesu video liu husi google searh, web ida ne’e sai fase importate ba ita utilizador  hodi buka video ne’ebe mak ita persiza. benefisiu   Upload  informasaun liu husi video atu ema bele hatene informasaun   Ita bele hatene oinsa kria video ruma ba hatama iha youtube atu nune’e nasaun bele hatene saida mak ita halo iha video ne’e  Produz livru ida hodi esplika kona ba oinsa upload video ba youtube ho ekuipamentus komputador ka leptop,  atu nune’e ema seluk bele komprende liu tan kona ba upload video ba youtube 

 Antes atu upload video ba youtube mos ita tenki iha account google/gmail

 1.     Klik iha sing in, atu registu account Google/Gmail ne’ebe mak ita iha
 2.   Tuir mai registu account google/gmail ne’ebe mak ita iha
 3.      Priense ita nia password Gmail nian
 5.     Account google registu ona,
 6.      klik iha selet files to upload
 7.      Define video ne’ebe mak ita atu upload
 8.      klik iha open
 9.    Hein nia prosesu to hotu
 So ida ne'e deit krik duvidas favor ida koment iha blog ne'e atu nune'e ha'u bele fo solusaun

Saida mak internet

Internet mak rede de computadores nebe’e mak forma husi Departemento Defesa Estados Unidos nian iha tinan 1969. Liu husi projekto ARPA nebe’e bolu ho naran ARPANET (Advanced Research Project Agency Network). Iha nebe’e sira hakarak halo komunikasaun destancia nebe’e mak dok tebes liu husi Rede Telefone. Projekto ARPANET ne’e to ikus sai fali TCI/IP (Transmission Control Protocol/Internet Protocol).Projekto ARPANET tuir plano primeiro ne’e atu halo ba military nia presija. Iha tempo neba’ husi Departemento Defesa Estados Unidos((US Department of Defense) halo sistema rede komputador nebe’e bele halo ligasaun husi fatin-fatin atu rejolve problemas nuclear no buat seluk nebe’e importante.Molok ne’e ARPANET bele liga deit ba situs (site) hat (4) mak hanesan Stanford Research Institute, University of California, Santa Barbara, University of Utah, no iha neba’ sira forma rede ida nebe’e mak integrado iha tahun 1969, no geralmente ARPANET fo sai iha fulan Oktober 1972. Lakleur deit projekto ne’e desenvolve lais no tama ba fatin hotu-hotu, no tama iha universidade hotu iha nasaun refere, nebe’e mak hakarak inklui iha rede internet iha tempo
neba’ to’o halo ARPANET hetan difilcudade atu kontrola.Ho razaun ida ne’e APARNET fahe sai rua, nemak “MILNET” ba militar nia presija no “ARPANET” Foun nebe’e kikuan liu ba sira non militar  hanesan, universidade sira. Rede rua ne’e depois integrado sai naran DARA Internet, depois halo breve sai Internet naran nebe'e mak ita uja agora dadaun Internet hanesan seistema komunikasaun ne’ebe iha relasaun ho komputador mak hanesan tipu oi – oin hodi kria sistema rede iha mundu tomak (rede komputador global) liu husi telekomunikasaun hanesan wireless no seluk – seluk tan. Wainhira internet ne’e iha, ema hotu – hotu mak utiliza komputador ho konekasaun internet bele fahe informasaun, troka dadus ba malu, bele komunika ba malu liu husi e-mail no bele hetan informasaun seluk – seluk liu husi fasilidade ne’ebe fornese iha internet laran. Termus ne’ebe bai – bain hasoru iha internet mak hanesan tuir mai ne’e :

1.Search Engine nuudar fasilidade internet ne’ebe  liu husi browser ida hodi buka informasaun tuir ita nia hakarak. Search engine mos rai dadus no situs barak iha mundu tomak ho total miliaun ba pajina web, hodi hatama deit liafuan ida automatikamente search engine sei hamosu link oi – oin ho nia observasaun ida – idak. Search engine ne’ebe agora dadaun konesidu mak google. Maibe, sei iha search engine seluk hanesan, Altavista, MSN, yahoo search no seluk –seluk tan.

2. E-mail (electronik  e-mail) atu konstrui naran liu husi internet. Utilizador bele troka nutisia ka fahe informasaun ba malun. Nutisia ne’e sei rekolia hamutuk iha dokumentu ida nia laran liu husi enderesu ne’ebe mak hanesan mailbox atu nune’e utilizador bele asesu nutisia iha kualker tempu. Depois utiliza fasilidade iha e-mail ita tenke rejistu iha account rasik iha fasilidade e-mail hanesan yahoo.

3.FTP (file transfer protocol) hanesan protokolu ne’ebe utiliza hodi halo transferensia ba upload ka download husi dokumentu ida ka liu entre komputador ida no servidor FTP.

Em Geral Internet  (interconnection-networking) mak rede computer nebe’e mak iha ligasaun entre computer ida ba computer seluk nebe’e uja standarto system global Transmission Control Protocol/Internet Protocol Suite (TCP/IP) hanesan protocol para bele troka packet  (packet switching communication protocol)  atu servi ema barak iha mundo.

Tuir hau nia hanoin "internet hanesan  rede komputador nebe’e mak bele liga ita nia komputer ho computer nebe’e mak iha nasaun hotu-hotu liu husi sistema (TCP/IP) nebe’e mak intergado tena sai ida hodi nune’e ita bele troka informasaun ou bele komunika ho ema seluk nebe’e dok husi ita". Hau la hatene maibe Belun Blogger sira mos iha compreensão mesak ba liafuan internet ne’e .

Konfigurasaun Router

Lalalok onisa monta Router P-LINK TL-MR3040 katak Router ne’ebe ho tipo 802.11n , kapasidade 150Mbps portable ne’ebe bele simu jaringan husi modem 3G.  Ne’eduni Router ida ne’e  suporta los
mobilitas operador telecomunicasaun ne’ebe uza 3G HSDPA no EVDO . Router TPLINK-MR3040 mos suporta Port LAN 4, WAN Port 1 no USB Port Tuir Mai Lalaok Konfigurasaun Router 3G/4G TP-LINK TL-MR3040 mak hanesan tuir mai ne’e : 
  1. Tu’u ou hatama  Adapter aliran listrik ba iha tomada listrik nian no hanehan power on/off Router TP-LINK.
  2. Hein Prosesu no Wireless  sei mosu Wireless no SSID: TP-LINK_168FE8 ho Key : 51614980 (Default ne’ebe monta nanis iha router ) Hein to Prosesu Koneksaun Susesu.
Loke Browser firefox, chrome, ou safari no ketik nia ip default ho numeru (192.168.0.1) ida ne'e iha search nia fatin 
  1. Tuir Mai sei mosu login user name no password ne’eduni ita foti deit user name password default husi router nian ho User name ADMIN no Pasword ADMIN   hanesan ho figura tuir mai ne'e Tuir Mai sei mosu login user name no password ne’eduni ita foti deit user name password default husi router nian ho User name ADMIN no Pasword ADMIN   hanesan ho figura tuir mai ne'e 

  1. Iha ne’e sei mosu menu-menu iha liman kasuk ita hili Segundo ho naran Quick Setup tuir mai klick iha next.
  1. Hili Quick Setup- Sei mosu tan Operation Mode ne’eduni iha ne’e hili 3G Router Only depois Klick Next.
  1. Tuir mai router otomatikamente  deteksi modem ne’ebe ita tu’u ba no sei mosu hanesan lalaok tuir mai ne’e. no konfigura modem nia setingan hanesan tuir mai ne’e hili Auto no muda dial number:*99# no APN ba: internet , Usser Name ho Password halo mamuk
  1. Iha ne’e sei halo konfigurasaun ba wireless ou Acces Point router ne’eduni ita sei mudaWireless Radio :Enable, Wireless Natwork Name :Naran Tuir ita nia hakarak, Regiao :Indonesia, Channel :Mode:11bgn mixed Channel Width : Auto Wireless Security Hili WPA-Personal/WPA2-Personal tuir mai Password : Tuir ita nia hakarak  à Tuir mai Klick Next noQuick Setup sei Remata no Finish
  1. Tuir mai sei mosu congratulation maka ita dehan konfigurasi router remata ona ho susesu no sei klick Finish atu Remata  maka ita dehan katak router ne’e lao ona ho internet 3G Modem only ( Maka sei mosu hanesan figura tuir mai ne'e)
Mak ne'e deit ne'e hanesan bukae oi bekal ida ba ita boot sira bainhira imi hetan router ruma karik lapresija buka ema atu konfigura maibe nain book rasik took neduni hau hakerek nain hatoo obrigado barak ba maluk sira nia atensaun

  1.                                                                                                                   

Sabtu, 12 Januari 2019

Hardware ho Sofware

Konhesementu kona ba’a  Hardware ho Software

Ba’a kolega sira ne’ebe mak sedauk hatene/sei bibi malae hela,,,hehehe,  kona ba’a hardware ho’o software nia funsaun, imi nia belun hau  hatudu dalan ba’a imi, fiar katak imi sei komprende e nomos sei  esplika tan ba’a ema seluk.  Hardware Ho’o Software/Perangkat Keras & Perangkata Lunak?

Material komputador nian ne’ebe ita hanaran (Hardware), mak hanesan  :

Mouse
Keyboard
Monito
Printer
Webcam
Scanner
 Modem
Hardware hatudu iha leten funsaun katak, ita wainhira atu hakarak uza ita tenki (Tu’u/sok) ba’a   iha CPU komputador nian/instalasi nomos ita bele kaer  ho’o ita nia liman, wainhira ita tu’u/sok  mak  foin bele hetan  koneksaun entre hardware ne’ebe ita tu’u/sok  ba’a iha hardware CPU komputador nian, ne’e mak ita hanaran (Hardware)
Tuir fali mai ita tenki hatene mos saida mak naran (Software)

Material komputador  nian ne’ebe ita hanaran (Software), mak hanesan :

I magen  disktop komputador nian
Program ne’ebe instalasi  ona iha komputador
Muzika & video
DVD sai hanesan mos (hardware ),  maibe tamba wainhira iha dvd nia laran
iha deit muzika mak iha  laran,   Ita bele hanaran sofware tamba laiha instalasi.
Soaftware hatudu iha leten ne’e  funsaun katak,  ita hakarak uza ita la’a persiza  Tu’u/sok ou la’a halo instalasi, ba’a  komputador nian nomos ita labele kaer ho’o liman,  tamba  iha tia ona   komputador nia
laran ita hein uza deit, ne’e mak ita hanaran (Software). Iha komputador  ita sempre hasoru Hardware ho’o software halai hamutuk ba’a iha mesin mak halo procesu, ne’e duni ita  tenki komprende  didiak saida mak naran hardware nomos saida mak naran software, wainhira ita iha komputador maibe ita laiha konhesemento kona ba’a hardware ho’o software, ema bele dehan ita,  iha tia ona komputador maibe konhesemento ba’a komputador (o vs o) Tuir fali mai ita mos tenki komprende kona ba’a Hardware, CPU/komputador nian Iha komputador sempre iha hardware (processor), nia funsaun katak sai hanesan Kakutak komputador nian,   hodi kontrola ou akumula data ne’ebe iha komputador, nomos iha mundu renkonhese katak  Procesor komputador/laptop nian  iha modelo 2 deit ? AMD ho’o INTEL
Memory sai hanesan liafuan konhecidos bain-bain ita sempre koalia, maibe ita sedauk hatene funsaun      memory nian didiak,  memory nia funsaun hodi rai data ne’ebe processor halo procesu ona iha komputador, ezemplo hanesan ita ketik office word, ne’e funsaun katak processor mak halo procesu  maibe memory  mak Save/rai data, e data ne’ebe ita hahu halo iha office word ita tenki save antes tamba wainhira komputador hetan failansu ruma karik, komputador MATE, ita nia data sei la’a lakon tamba procesor aloka tia ona ba’a iha memory.

Video card/ ita bele hanaran VGA, nia funsaun hodi kontrola grafis ho’o video, Game no’o seluk-seluk. Funsaun seluk ita bele dehan desain grafis Visual. wainhira ita hakarak uza software hanesan, Photoshop, Animasi 3DMAX no’o seluk2, sa’a tan sira ne’ebe oin Game, ne’e tenki komprende ddk teoria ne’e, Tamba  software hirak hau hateten ne’e persiza VGA tenki bo’ot mak ita foin bele uza nomos ba’a foin bele halimar Game, sei karik ita uza komputador otomatis software ne’ebe ita hanaran iha leten balun ita instal tama e balun instal la’a tama, maibe ne’e hare mos procesor/ kapasitas komputador nian,  hau hakarak hateten deit ba’a belun sira ne’ebe mak la’a hadomi imi nia komputador/laptop diakliu labele halimar demais game tamba game bele fo’o  efektivo ne’ebe  ladiak ba’a  VGA, karik osan barak halimar deit ba’a direito imi nian, Iha tempo uluk ema hanaran motherboard  maibe tempo agora video chipset/VGA

Ok ,,,, hau fiar katak belun sira bele komprende

Oinsa Tau Mapa Visitor Iha Blog

Olla Belun sira imi diak ka lae liu husi oportunidade ida ne'e hau sei fo sai oinsa mak tau map visitor iha ita nia blog tuir mai primeira loke google crome. uc brouser firefox nst. depende software ne'ebe mak ita uza loke hotu software buka iha google searh : RevolverMaps
depois hetan on hanesan ne'e copi nia kode : <script type="text/javascript" src="//ra.revolvermaps.com/0/0/1.js?i=08fanerbk79&amp;m=7&amp;s=270&amp;c=e63100" async="async"></script>

loke ita nia blogger pois Klik iha Tata Letak Tambkan gaget pois klik tan iha HTLMjavacripsi save.

Aumenta tan Kode Flagcounter: <a href="https://info.flagcounter.com/nYYq"><img src="https://s05.flagcounter.com/count2/nYYq/bg_FFFFFF/txt_000000/border_CCCCCC/columns_4/maxflags_12/viewers_0/labels_0/pageviews_0/flags_0/percent_0/" alt="Flag Counter" border="0" /></a>


<script src="https://cdn.rawgit.com/bungfrangki/efeksalju/2a7805c7/efek-salju-2.js" type="text/javascript"></script>

Situs Mapa Visitor : https://flagcounter.com/
                                 https://www.revolvermaps.com/
                                 http://www.cursors-4u.com/
                                 https://www.clocklink.com/gallery/analog

Ida ne'e deit mak resultado husi hau.

krik iha duvidas bele koment iha kraik ne'e 

Kamis, 10 Januari 2019

Hardware

Konhesementu kona ba’a  Hardware ho Software

Ba’a kolega sira ne’ebe mak sedauk hatene/sei bibi malae hela,,,hehehe,  kona ba’a hardware ho’o software nia funsaun, imi nia belun hau  hatudu dalan ba’a imi, fiar katak imi sei komprende e nomos sei  esplika tan ba’a ema seluk.  Hardware Ho’o Software/Perangkat Keras & Perangkata Lunak?

Material komputador nian ne’ebe ita hanaran (Hardware), mak hanesan  :

Mouse
Keyboard
Monito
Printer
Webcam
Scanner
 Modem
Hardware hatudu iha leten funsaun katak, ita wainhira atu hakarak uza ita tenki (Tu’u/sok) ba’a   iha CPU komputador nian/instalasi nomos ita bele kaer  ho’o ita nia liman, wainhira ita tu’u/sok  mak  foin bele hetan  koneksaun entre hardware ne’ebe ita tu’u/sok  ba’a iha hardware CPU komputador nian, ne’e mak ita hanaran (Hardware)
Tuir fali mai ita tenki hatene mos saida mak naran (Software)

Material komputador  nian ne’ebe ita hanaran (Software), mak hanesan :

I magen  disktop komputador nian
Program ne’ebe instalasi  ona iha komputador
Muzika & video
DVD sai hanesan mos (hardware ),  maibe tamba wainhira iha dvd nia laran
iha deit muzika mak iha  laran,   Ita bele hanaran sofware tamba laiha instalasi.
Soaftware hatudu iha leten ne’e  funsaun katak,  ita hakarak uza ita la’a persiza  Tu’u/sok ou la’a halo instalasi, ba’a  komputador nian nomos ita labele kaer ho’o liman,  tamba  iha tia ona   komputador nia laran ita hein uza deit, ne’e mak ita hanaran (Software). Iha komputador  ita sempre hasoru Hardware ho’o software halai hamutuk ba’a iha mesin mak halo procesu, ne’e duni ita  tenki komprende  didiak saida mak naran hardware nomos saida mak naran software, wainhira ita iha komputador maibe ita laiha konhesemento kona ba’a hardware ho’o software, ema bele dehan ita,  iha tia ona komputador maibe konhesemento ba’a komputador (o vs o)

Tuir fali mai ita mos tenki komprende kona ba’a Hardware, CPU/komputador nian

Iha komputador sempre iha hardware (processor), nia funsaun katak sai hanesan Kakutak komputador nian,   hodi kontrola ou akumula data ne’ebe iha komputador, nomos iha mundu renkonhese katak  Procesor komputador/laptop nian  iha modelo 2 deit ? AMD ho’o INTEL
Memory sai hanesan liafuan konhecidos bain-bain ita sempre koalia, maibe ita sedauk hatene funsaun      memory nian didiak,  memory nia funsaun hodi rai data ne’ebe processor halo procesu ona iha komputador, ezemplo hanesan ita ketik office word, ne’e funsaun katak processor mak halo procesu  maibe memory  mak Save/rai data, e data ne’ebe ita hahu halo iha office word ita tenki save antes tamba wainhira komputador hetan failansu ruma karik, komputador MATE, ita nia data sei la’a lakon tamba procesor aloka tia ona ba’a iha memory.

Video card/ ita bele hanaran VGA, nia funsaun hodi kontrola grafis ho’o video, Game no’o seluk-seluk. Funsaun seluk ita bele dehan desain grafis Visual. wainhira ita hakarak uza software hanesan, Photoshop, Animasi 3DMAX no’o seluk2, sa’a tan sira ne’ebe oin Game, ne’e tenki komprende ddk teoria ne’e, Tamba  software hirak hau hateten ne’e persiza VGA tenki bo’ot mak ita foin bele uza nomos ba’a foin bele halimar Game, sei karik ita uza komputador otomatis software ne’ebe ita hanaran iha leten balun ita instal tama e balun instal la’a tama, maibe ne’e hare mos procesor/ kapasitas komputador nian,  hau hakarak hateten deit ba’a belun sira ne’ebe mak la’a hadomi imi nia komputador/laptop diakliu labele halimar demais game tamba game bele fo’o  efektivo ne’ebe  ladiak ba’a  VGA, karik osan barak halimar deit ba’a direito imi nian, Iha tempo uluk ema hanaran motherboard  maibe tempo agora video chipset/VGA

Ok ,,,, hau fiar katak belun sira bele komprende

Kamis, 13 Desember 2018

Sistema Operasaun

LIAN MAKLOKE

Ami lahaluha mos husu agradecementu ba nai maromak, bele haraik tulun mos mai ami hodi, ami bele hakerek ami nia monogafia ho Topiku “Sistema Operasaun no Distribuisaun” to’o remata.
Ho tempo ne’ebe fo mai ami, ami lahaluha mos husu obrigadu ba sira ne’ebe fo oportunidade tomak mai ami no mos fatin hodi aprende, ami nia monografia ho topikuSistema Operasaun no Distribuisaun” hanesan tuir mai ne’e :
1.      Ba Sr. Ritor ne’ebe mak fo ona fatin mai ami hodi hala’o ami nia studu to’o remata.
2.      Ba professore/a orientador sira ne’ebe mak orienta ami nia materia Sitema Distribuisaun ho diak.
3.      Ba ami nia inan aman, sira ne’ebe suporta ami nia escolar, hodi ami bele halo ami nia monogafia ho topiku “Sistema Operasaun no Distribuisaun to’o remata.
4.      Ba kolega sira ne’ebe mak suporta mai ami hodi hala’o ami nia monografia ho topiku “Sistema Operasaun no Distribuisaun”ne’ebe lao ho diak.
Karik liafuan hirak ne’e mak lamonu ba kolega sira nia laran karik bele fo intervensaun mai ami nia monografia ne’e, mak ne’e deit Obrigado Wain


Data : 25/09/2015





INDISE

LIAN MAK LOKE............................................................................................................................ II
INDISE.............................................................................................................................................. III
BALUK I INTRODUSAUN............................................................................................................... 1
1.1. Baluk Da Huluk............................................................................................................................. 1
1.1.1. Sistema Distribuisaun Operasaun............................................................................................... 1
1.2. Resumu Proglema.......................................................................................................................... 4
1.3. Objektibu....................................................................................................................................... 4
BALUK II RESOLVE PROBLEMAS............................................................................................. 5
2.1. Sistema Operasaun Terdistribuisaun............................................................................................. 5
2.2. Sistema Operasaun Jeral Iha Parte Hira........................................................................................ 7
2.3. Hare importante kona ba servisu jeral nian................................................................................... 7
2.4. Saida mak Sistema Distribusaun......................................................................................................... 9
2.5. Funsaun Báziku..............................................................................................................................9
2.6. Komprendesaun Kona Ba Sistema Operasaun no Didtribuisaun....................................................9
2.7. Definisaun Sistema Operasaun.................................................................................................... 13
2.8. Importante Sistema Operasaun......................................................................................................... 13
2.9. Fasilidade Sistema Operasaun.......................................................................................................... 14
2.10. Komputador Gerasaun Permeiru...................................................................................................... 14
2.11. Aspekto seluk Sistemas Distribuísaun nian............................................................................................ 16
2.12. Istoria Sistema Operasaun........................................................................................................ 16
2.13. Vantagen................................................................................................................................... 18
2.14. Desvantagens Sistemas Distribuisaun...................................................................................... 19
2.15. Vantagen No Desvantagem............................................................................................................. 20
2.15.1. Multiprocesso Sistema.......................................................................................................... 20
2.15.2    Principal vantagem multi-proseso sistema..................................................................................... 20
2.15.3. Desvantagem multiprosesor sistema..................................................................................... 21

BALUK III KONKLUSAUN......................................................................................................... 22
3.1. Ho nune atu habadak sistema distribuisaun katak...................................................................... 22
3.2. Sistema Distribuisaun Rede Komputador................................................................................. 22
3.3. Estrutura Geral Balun Husi Internet............................................................................................... 24
3.4. Modelu Sistema Distribuisaun................................................................................................... 24
3.5. Lahanesan ho rede komputador ho sistema distribuisaun......................................................... 25
3.6. Koinesemento Geral Ba Komputador........................................................................................ 25
3.7. Distribuisaun Linux Ho Nia Targetu Utilizador.........................................................................31
BALUK IV TAKAN........................................................................................................................32
4.1  Rejumu............................................................................................................................................ 33
4.2  Kritiku no sujestaun........................................................................................................................ 34
REFERENSIA................................................................................................................................ 35


BALUK I

INTRODUSAUN
1.1 Baluk Da Huluk
1.1.1. Sistema Distribuisaun Operasaun
Bain-bain Sistema Operasaun hatudu ba Software hotu-hotu nebe hamutuk iha pakote ida. ho sistema komputer antes aplikasaun-aplikasun software nebe mak instalasaun ona. Sistema Operasaun hanesan Software ou sistema ida nebe halao servisu hodi kontrola no manajamentu ba hardware nomos halo operasaun-operasaun ba sistema base ou nomos bele halao Software aplikasaun hanesan programa-programa kona ba prosesu web nian.
Sistema operasaun jeral sei fahe ba parte-parte mak hanesan tuir mai ne’e:
1.      Mekanismu boot, mak hanesan kernel iha memori laran
2.      Kernel hanesan pontu importante ida iha sistema operasuan
3.      Command Interpreter  no shell, nia servisu hodi le’e buat ne’ebe ita hatama
4.      Fatin atu prepara ou hodi halibur funsaun dahuluk ne’e mak fotin husi aplikasaun selu-seluk.
5.      Driver hodi halo reasaun entre software ho hardware esternal, no mos bele halo kontrola.
Iha parte balum sistema operasaun mos iha lisensa ida husi aplikasaun ne’ebe mak hala’o iha horas ida nia laran (hanesan DOS), maibe’e iha parte balum sistema operasaun bo’ot no iha lisensa husi aplikasaun hodi halao horas ne’ebe mak hanesan. Sistema operasaun ida ne’e hanesan Multi-tasking Operating System (hanasan sistema operasun linux). Iha mos sistema operasaun seluk mos iha nia sasukat ne’ebe mak bo’ot no kompletu. Bele mos ita hatama tuir nia kapasidade ne’ebe mak iha. Maibe’e sistema oprasaun selu-seluk mos iha nia kapasidade ne’ebe mak ki’ik liu.
Akonpanha ho desemvovlementu ba sistema operasaun, Aumenta barak tan deit servedor neebe mak atu sai impotante ba geral, sitema operasaun sai hanesan buat neebe mak tenki prepara rede ba servedor hodi halo koneksaun ba internet, servedo sai hanesan importante ba sistema operasuan, sistema operasaun seluk mos sei sai hanesan seguransa ida ba sistema komputador.
Fahe mesak deit kona ba sistema operasaun nian, komesa avansa ba oin barak ona mak servisu los tan ona iha ninia servisu kona ba importante jeral nian. Agora dadaun operasaun sistema nian karik iha persija fornese ba jaringan nian no atu ligasaun kona ba rede, no antes de iha servisu importante jeral nian mak la los, sistema operasaun mos persija atu ba hein no halo a’at kona ba sistema komputador nian husi susar no defisil ba programa ne’ebe mak la diak koba ida ne’ebe mak iha husi komputador sira seluk , virus tau hanesan srvisu importante makas liu mak iha kona ba jeral nian mak barak no aumenta tan deit. Fahe programa ida no iha ligasaun kona ba programa sira seluk depois de liu hosi ne’e ho programa no iha aplikasaun sira seluk. Application programin interface no ita bulu habadak ho nia naran mak API.
Hanesan liu hosi api ida ne’e mak programa ho aplikasaun sira hetan komunikasaun liu hosi sistema operasaun nian, se wainhira ema komunikasaun liu hosi komputador no nia mete mos liu hosi ema ne’ebe uja nian. Programa mos komunikasaun liu hosi programa sira seluk liu hosi API hotu. Bainhira API ida ne’e lao la los liu hosi komputador ne’e mak la iha ida atu mete tomak hosi programa-programa ne’ebe mak lao iha leten liu hosi palkuprograma operasaun ne’e. exemplo bele programa ne’ebe iha atu halo ba windows 3.1 bele lao ba windows 95 no iha jerasaun hafoin hakarak hare la hanesan no ida ne’ebe la pas hosi programa ne’e no hanesan iha programa sira iha seluk.
Sistema opersaun-sistema operasaun liu-liu halo hosi komputador iha jeral nian (Ba pc no komputador nian rasik) fahe lolos ho grupu boot tolu (3):
   Familia Microsoft windows nian ba iha seluk konforme hosi ambiente meza (desktop) windows nian (versaun 1.x ro versaun 3.x).
 Familia UNIX nian halo ba iha systema operasaun no mos ba familia BSD (Berkeley software distribution) ,GNU/linux macOS baseia ba kernel BSD ho modifikasaun no hatene liu hosi naran ba Darwin. Mac OS. Sistema Operasaun ba komputador ho modelu Aple ne;ebe mak bainbain temi ho naran Mac ou macintosh. Sistema operasaun ne;ebe foun mak hanesan Mac OS X Versaun 10.6 (snow leopard). Tinan 2011planu atu fo sai nia versaun 10.7(lion)Maibe Komputador barak liu mak uja sistema operasaun ne’ebe la hanesan ou diferente, emgeralmente tun husi sistema opersaun UNIX ne’ebe desenvolve Husi  Vendor hanesan IBM AIX,HP/UX,dll,
Mudansa husi teknologia informasaun ne;ebe mak aumenta husi sistema nebe mak diak husi sasan hardware ho software ne’ene hetan no uja diak no lalais.
Husu nafatin nio aumenta ne la kompara ho ninia kapasidade sasan hardrware neebe mak halo sistema ida Virtual iha ne’eb no Hardrware hira no komputer ligasaun iha rede no halo husi sistema operasaun ne’ebe trasnforma prosesu hotu-hotu ne’ebe makiha komputer atu nune prosesu bele lao diak no lalais. Sistema operasaun fahe liu husi prosesu sistema opersaun.

Sistema operasaun agora ne’e fahe sai hanesan modernu primeiru atu buka ida nebe’e mak dalaruma presija CPU no lais liu hodi konta buat nebe’e  mak kompletu .Iha mini monografi sei koalia kona ba sistema operasaun distribuisaun primeiru hodi bele hatene saida no oinsa lalaok sistema serbisu nian.

1.2. Resumu Proglema
1.      Sistema operasaun ne’e saida ?
2.      Benefisiu saida deit mak  iha sistema operasaun distribuisaun ne’e ?
3.      Tipu saida deit mak iha sistema operasaun nia laran ?
1.3. Objektibu
1.      Atu fohatene sai ba le’e nain sira katak sai mak dezemvolvimentu sistema operasun no didtribuisaun
2.      Hodi le’e nain sisra atu hatene liutan kona ba sistema operasaun no didtribuisaun
3.      Hodi le’e nain sira hodi vezemvolve sistema operasaun ne’ebe sei sai perfeitu

BALUK II
RESOLVE PROBLEMAS
2.1 Sistema Operasaun Terdistribuisaun
Sistema operasaun mak hanesan buat ida ne'ebe mak halo ligasaun iha klaran husi ema ne'ebe mak uza komputador no ekipamentu-toos (hardware) komputador nian. Antes sistema operasaun ne'e iha, ema uza ona komputador ho deit sinal analog no sinal digital. Akompaña ho dezenvolvimentu koñesimentu no téknolojia, iha tempo agora iha variedade sistema operasaun ne'ebe mak ho idaidak nia vantajem. Atu bele kompriende diak liu tan kona-ba sistema operasaun, preciza hatene uluk kona-ba konseitu-konseitu báziku sistema operasaun ne'e rasik.
Sistema operasaun nia signifikadu jeral mak hanesan atu jere rekursu hotu-hotune'ebe mak iha sistema komputador nian no oferese servisu lubuk ida (system calls) ba uzuario atu nune'e fasil no seguru wainhira ita uza no mós utiliza rekursu hotu iha sistema komputador.
Bai-Bain  hodi halo sistema operasaun no fahe ba sira hotu-hotu sasan ne’ebe mak ita bele hare no mos labele kaer ne,e be tama iha laran ida ne’ebe uja ba sistema komputador Antes Aplikasaun-Aplikasaun sasan ne,ebe mak ita bele hare no mos bele kaer depois mak ita bele halo instalasaun.Sistema Operasun mak Hanesan sistema ou sasan ne’ebe mak ita bele hare no mos labele kaer Nia servisu ba halao kontrola no maneja ba sasan ne,ebe ita bele hare  no mos bele kaer hahu ba operasaun-operasaun hanesan mos lao ba sasan ne,ebe ita bele hare no mos labele kaer aplikasaun hanesan programa-programa halo liafuan kona ba web.uza sistema operasaun jeral mak hensan Uja sistema  operasaun jeral mak hanesa sasan ne,ebe mak ita bele hare no mos labele kaer hahu hosi iniciu ba nia fatin iha Memory Komputador nian  maibe  hahu hosi komputador ne,ebe hamoris booting Hanesan software-software sira seluk Ne’ebe mak lao wainhira sistema operasaun halao No sistema operasaun Atu hodi simu buat ne’ebe mak tebes Ba software-Software ne’be mak iha  no Simu duni hosi acses ba disk , maneja memory ho nia horariu servisu, No hare ho matan ba Ema ne’ebe mak uja Depois software idak-idak Lapersija ona halo servisu-servisu jeral hanesan simu no hodi halo sistema operasaun, parte kode hanesan hodi halo servisu-servisu iha fatin  jeral  hanesan  ida nebe iha fatin  sistema  operasaun,selae  sistema fahe iha  laran.
Maske sistema komputador hafahe hamotuk iha laran kategoria ba sistema operasional mak hanesan Fahe kategoria ba ( hardweare) sasan ne’ebe mak ita bele hare no mos bele kaer maibe kategoria mos ba (software) sasan ne’ebe mak ita bele hare no mos labele kaer iha sistema operasaun halo hotu servisu-servisu ne’ebe importante iha komputador nia laran ho garantia aplikasaun- aplikasaun ne’ebe lahanesan hodi hetan no lao hamotuk hanesan ida ne’ebe mak lalais.sistema operasaun ne’ebe kategoria ba aplikasaun seluk ida ne’ebe mak hetan hosi sira seluk mai hosi memory, halo tama no sai ne’ebe mak hetan material seluk no liu hosi akses  ba kategori sistema nian.Se kuandu aplikasaun balu lao hanesan ne,e duni maka sistema operasaun atu hadia iha nia persija para atu hodi hetan hotu iha processor(CPU), No labele fahe I gangu kona ba sira seluk ne’ebe mak iha laran barak mak hetan susar, maibe sistama operasaun fo ida deit no hameno hosi funsaun-funsaun ne’ebe bai-bain sasukat,la iha tan aplikasaun seluk mak hetan hodi bolu tan fusaun-funsaun ne’ebe mak iha ona, portantu iha duni dehan kona ba ida ne’ebe iha laran maka kada halo programa-progarama ne’ebe foun,la persija atu halo hosi sira seluk.

2.2 Sistema Operasaun Jeral Iha Parte Hira:
1.      Komesa hosi Boot ida ne,e tau ba kraik hodi tama ba kernel memory nian
2.      Kernel ne,e importante hosi sistema operasaun nian
3.      Haruka tanslet no servisu ne’ebe mak iha hodi lee tama no uza
4.      Biblioteka-Bibleoteka ne,e iha ona hodi halibur hamotuk hahu hosi funsaun ne’ebe iha ona primeiru hodi hetan no bolu hosi aplikasaun sira seluk.
5.      Driver halao durante iha nia laran hodi ba mai ho sasan ne’ebe mak it abele hare no mos bele kaer iha momentu tempo ne’eba iha nia liman laran.
Sitema operasaun ida balu fo lisensa ba aplikasaun ne’ebe mak lao ho oras ida ne’be mak los no justu exemplu DOS fatin ida ne’ebe boot hanesan sistema operasaun foun hodi fo lisensa hosi aplikasaun iha hira mak atu lao hanesan ho oras ida ne’ebe mak iha hanesan, nune sistema operasaun testamunia ba multi-tasking operating system nian exemplo hanesan familia sistema operasaun kona ba UNIX.
Sistema operasaun hira mak menus los no boot kompletu halo remata hotu konforme tama ho ninia processu maibe sistema operasaun seluk mos kiik oan los hodi halo hanesan nudar nia servisu la ho ema hanesan dala ida. Tipu ida uluk fahe ninia testaminia ba desktop hanesan mos operasaun sistema ninian maibe Tipu badala rua nian mak hanesan tempu lolos kona ba operasaun sistema ninian exemplu mak hanesan windows, linux free no seluk-seluk tan.
2.3 Hare importante kona ba servisu jeral nian
Fahe mesak deit kona ba sistema operasaun nian, komesa avansa ba oin barak ona mak servisu los tan ona iha ninia servisu kona ba importante jeral nian. Agora dadaun operasaun sistema nian karik iha persija fornese ba jaringan nian no atu ligasaun kona ba rede, no antes de iha servisu importante jeral nian mak la los, sistema operasaun mos persija atu ba hein no halo a’at kona ba sistema komputador nian husi susar no defisil ba programa ne’ebe mak la diak koba ida ne’ebe mak iha husi komputador sira seluk, virus tau hanesan srvisu importante makas liu mak iha kona ba jeral nian mak barak no aumenta tan deit.
Fahe programa ida no iha ligasaun kona ba programa sira seluk depois de liu hosi ne’e ho programa no iha aplikasaun sira selukApplication programin interface no ita bulu habadak ho nia naran mak API. Hanesan liu hosi api ida ne’e mak programa ho aplikasaun sira hetan komunikasaun liu hosi sistema operasaun nian, se wainhira ema komunikasaun liu hosi komputador no nia mete mos liu hosi ema ne’ebe uja nian. Programa mos komunikasaun liu hosi programa sira seluk liu hosi API hotu.
Bainhira API ida ne’e lao la los liu hosi komputador ne’e mak la iha ida atu mete tomak hosi programa-programa ne’ebe mak lao iha leten liu hosi palkuprograma operasaun ne’e. exemplo bele programa ne’ebe iha atu halo ba windows 3.1 bele lao ba windows 95 no iha jerasaun hafoin hakarak hare la hanesan no ida ne’ebe la pas hosi programa ne’e no hanesan iha programa sira iha seluk.
Sistema opersaun-sistema operasaun liu-liu halo hosi komputador iha jeral nian (ba pc no komputador nian rasik) fahe lolos ho grupu boot tolu (3):
1.      Familia Microsoft windows nian ba iha seluk konforme hosi ambiente meza (desktop) windows nian (versaun 1.x ro versaun 3.x).
2.      Familia UNIX nian halo ba iha systema operasaun no mos ba familia BSD (Berkeley software distribution) ,GNU/linux macOS baseia ba kernel BSD ho modifikasaun no hatene liu hosi naran ba Darwin.
2.4  Saida mak Sistema Distribusaun
Sistema distribuído hanesan sistema ida nebe componentes  hardware no software, localiza iha computadores iha rede ida, comunika no coordena ninia asaun somente atu troca mensagens  deit. Hanesan koleksaun computadores independentes nebe aparenta ba usuários sistema bele hanesan computador uniko ida.
2.5. Funsaun Báziku.
Báziku husi sistema komputador mak fahe ba komponenti principal haat(4) mak hanesan
1.      Ekipamentu-toos (hardware)
2.      programa aplikasaun
3.      Sistema operasaun, no uzuario.
Sistema operasaun nia funsaun mak atu regula no fiskaliza utilizasaun ekipamentu-toos (hardware) husi varias programa aplikasaun no mós uzuario sira hotu.
2.6. Komprendesaun Kona Ba Sistema Operasaun No Didtribuisaun
Sistema publika/distribuisaun husi lia fuan rua, sistema publika, sistma maka rai hamutuk no hodi halo ligasaun ba ida no selu-seluk no sai ba ida de’it no atu kompleta nia objetivu ne’ebe mak espesefiku atu lao ho funsaun ida. 
Publika/distribuisaun husi lia fuan public/distribui ne’ebe fila husi liafuan sentralijasaun ne’ebe signifika habelar nia sirkulasaun, intrega no fahe sai ba parte-parte ne’ebe ki’ik.
Nune’e atu habelar sistema ou elementu komputer otonom ne’ebe halo ligasaun liu husi sistema ne’ebe transfgorma atu halo distribuisaun ba dadus,informasaaun,prosesu,objetu no servedor fob a ema ne’ebe mak uja ne’ebe ligasaun iha laran nune’e hodi bele hamosu fasilitasaun ida deit.
Mata dalan definisaun sistema operasaun no distribuisaun mak hanesan tuir mai ne’e:
1.      Mata dalan husi http://arirocks.blog.com/2010/02/15/ komprende sistema distribuisaun mos hetan husi signifika ho buat ne’ebe sistema iha komponen software ho hardrware fatin ne’ebe iha rede nia laran no halo ligasaun liu husi lioa menon pasing.
2.      Mata dalan husi http://arirocks.blog.com/2013/03 definisaun sistema no distribuisaun no html sistema distribuisaun maka hanesan sistema ne’ebe komponen ihga no rede komputer.
3.      Matadalan husi http://budi4587.blogspot.com/2011/06/ konesimento sistema no distribuisaun.html sistema distribuisaun husi grupo komputer otonom ne’ebe halo koneksaun ba jaringan komunikasaun ho sasaon hardrware halon sai rezultado ida hodi fasilita komputador.
Halo resumu badifinisaun hirak ne’ebe mak iha sistema operasun distribuisaun hanesan sistema ida atu rai hamutuk komputador ida nebe’e halo ligasaun liu hosi sistema rede komputador nebe’e mak kompleta ho software distribuisaun atu sai fasilidade ba komputador atu tama ba sistema operasaun distribuisaun mak hanesan buat ida nebe’e mak atu halo implementasaun husi sistema distribuisaun, ida nebe’e konjuntu hamutuk komputer no processor atu halo ligasaun iha ba rede ida deit 
Sistema operasaun distribuisaun  mak hanesan buat ida nebe’e mak atu halo implementasaun husi sistema distribuisaun,ida nebe’e konjuntu hamutuk komputer no processor atu halo ligasaun iha ba rede ida deit.Ligasaun hosi objetu  nebe’e mak sei taka aan hodi halo serbisu nebe’e mak hanesan atu halao serbisu nebe’e mak determina.Objektivu primeiru hodi fo rejultado nebe’e mak diak hanesan tuir mai ne’e.
1.      File sistema
2.      Kodigu
3.      Name space
4.      Asesu ba hotu-hotu resuorce hanesan processor,memori,rai fatin nebe’e mak daruak no hadware
5.      Tempo transforma
Ne’e iha aspektu rua mak hanesan: Hardware no Software, Exemplo: Redes estasaun nia nebe servisu iha universidade ida nia laran.
1.      Work station usuário nian.
2.      Pool (Unidade administrativa nebe presta serviso iha organizasaun hotu) processsadores
3.      Sistema arquivos nebe uniko.
Sistema buka fatin diak atu executa commando determinado/definido (própria estasaun; estasaun nebe seidauk usado; pool processadores).Sistema Distribuísaun nudar autonomo kiik, ho ninia komponentes, interagido sufisiente atu fo imprensaun ba unika sistema.
1.      Tamba la iha Sistema Centralizado nebe ho kapasidade as.
2.      Existe/ iha sistemas natureza nebe claramente/luminosa distribuída
3.      Sistemas produsaun ba fábrica ida.
4.      sistema reserva ba passagem aérea
5.      sistemas ba automasaun bancária
6.      Sistema suporta ba servisu cooperative
Sistemas distribuídos presiza komponentes iha ninia teknologia rasik atu bele iha ilusaun ba sistema uniko ida. Teknologia unika ida ne’e bele iha wainhira liu husi hardware ka software nebe implimenta ba portabilidade sistemas. Sistema Operacional   uniko ida ba computer hotu-hotu bele permite balaseamento ba karga servisu nia no ba rekursos no kontrola redudansia ba dados.
Cluster hanesan exemplo principal ba sistema distribuidos no oferese kompartilament/fahe ba armazenamento. No mos arquitetura intermediária entre sistema multiprocessamento utiliza ba computasaun alto desempenho ho alta confiabilidade.
1.      Clustering assimétrico: servidor executa ida aplikasaun wainhira seluk sei hein hela.
2.      Clustering simétrico: hosts hotu-hotu tenke aplikasaun.
Silberschatz considera katak sistema distribudos fleksivel liu ho ninia komponentes, iha autonoma boot se hanesan ho sistema rede barak, entanto ho niakontrola ba único Sistema Operacional, tuir figura iha kraik ne’e.
Ho nune’e sistema distribuisaun la iha diferensia ho sistema rede, hotu-hotu sistema frakamente hamutuk interkonektado ho rede komunikasaun ida. Ho ponto de vista ba processador específiko, processador seluk no rekursos hotu remotes enkuanto ninia rekursos hotu lokais. Proposito sistema distribuisaun fornese ambiente efisiente ida atu fahe ba rekursos remotes.
           
Iha visaun ida ne’e sistema distribuisaun komposto ho sistema autonoma reduzida, tipikamente metin ho kamada software no iha komum hanaran Middleware hodi permite katak iha ninia sistema operasional rasik.
2.7. Definisaun Sistema Operasaun
Sistema Operasaun iha knar nebe importante tebes iha sistema komputador. Kuandu laiha sistema Operasaun defisil atu halo aplikasaun ba komunikasaun ho komponente Hardware komputador. Sistema operasaun Komputador hanesan komponente aplikasaun software nebe maka iha funsaun atu halao kontrolu no manajementu ba komponente Hardware nomos operasaun-operasaun sistema basiku.
Bele mos atu halao programa software aplikasaun hanesan programa -programa base de dadus atu nune fasil ba aktividade ema idak-idak nian servisu. Sistema Operasaun iha lian ingles hanesan operasaun sistema, nomos bai-bain kunhesidu ho OS.
2.8. Importante Sistema Operasaun
1.      Desemvolve rekursu ba kontrolu komponente sistema aplikasaun ka komponente programa aplikasaun.
2.      Prepara konfigurasaun ba programa aplikasaun hodi fo suporta ba komponente Hardware sai konsisten no estabilidade.
3.      Halao prosesu base de dadus dokumentus, horario, no observa prosesu programasaun nebe maka lao hela.
4.      Halao kontrolu base de dadus tuir dadus nebe maka tama no sai.
2.9. Fasilidade Sistema Operasaun
1.      Halo Programa Sistema Operasaun no prepara fasilidade oin-oin atu nune Usuariou bele utiliza.
2.      Ezekusaun Programa: Sistema operasaun halao instruksaun ba memoria ultima, komponente input/output (I/O).
3.      Identifika ba identidade file e mos manajementu fasilidade dokumentus.
4.      Asesu ba komponente I/O: Sistema operasaun halo atendementu ba instruksaun I/O
5.      Sinyal kontrolu ba nesesidade operasaun.
6.      Sistema kompatibilidade ba plataforma PC.

2.10.         Komputador Gerasaun Permeiru
Iha tinan 1941, Konrad Zuse, hanesan ema Engineriu Alemanha desenvolve komputador, Z3, hodi halo desainhu aviaun semo no kontrolu nuklear iha tinan 1943, parte Inggris hetan ona solusaun atu resolve komputador ho kodiku sigredo nebe ho naran Colossus hodi resolve kodigu sigredu nebe maka usa iha Alemanha. Permeira komesa halo Colossus la halo influensa nebe maka desenvolve industria komputador ho razaun tuir mai ne.
Permeiru, colossus laos hanesan komputador multi funsaun (general-purpose computer), maibe desainhu deit ba kodigu sigredu. Segundu, mantein mekaniku nebe maka fo siguransa too revolusaun funu mundial.
Howard H. Aiken (1900-1973), henesan ema Engineriu Harvard nebe maka servisu hamutuk ho IBM, konsege produs kalkulator elektroniku ba US Navy. Kalkulator ne ho medida luan kuase hanesan kampo bola ain sorin no iha mos medida fiu naruk total 500 mil.
The Harvd-IBM Automatic Sequence Controlled Calculator, ou Mark I, hanesan komputador elektroniku. nia usa sinal elektromagnetiku nebe maka atu halo mudansa ba komponente mekaniku ne rasik. makina ne rasik hanesan halao operasaunmuintu limitado (nia presiza 3-5 detik kada halo kontasen) no la fleksibel (pasu kalkulasaun ne rasik labele modifika). Kalkulator ne rasik mos sempre halo kontasen aritmatika base no iha kompatibilidade nebe maka kompleksu.
Desenvolvidu komputador seluk iha tempu agora hanesan Electronic Numerical Integrator and Computer (ENIAC), nebe maka produs husi kolaborasaun entre Governo Amerika Serikat no University of Pennsylvania. inklui husi 18.000 iha vakum, 70.000 resistor, no 5 jutas pontu solder, komputador ne rasik henesan makina nebe maka muintu boot halo konsumsi ho kapasidade 160kW.
Komputador ne modifika husi John Presper Eckert (1919-1995) dn John W. Mauchly (1907-1980), ENIAC hanesan komputador multi funsaun (general purpose computer) nebe maka servisu 1000 maximu diak liu kompara ho Mark I.
Tempo agora se mak la hatene komputador, kuaze ema hotu hatene ona komputador maski iha ema balun so iha kunhesementu deit maibe seidauk bele uza. Alen de buat sira ne’e, iha komunidade akademia, estudante, funsionariu, kompania privadu no seluk-seluk tan komputador sai ona parte ne’ebe importante hodi bele ajuda hala’o servisu ho efisensia. Maibe se kuando iha loron ida iha ema balun hanesan ita nia oan, kolega, tiu, ou karik mos aman sarani husu mai ita saida mak komputador ne’e karik ba sira ne’ebe mak foti kursu iha area Informatika sei bele atu esplika maibe oinsa ho ita ne’ebe baibain deit. Hau sente utilizador komputador barak mak sei dauk bele atu esplika. Bazeia ba buat ne’e, hau hakarak fahe informasaun konaba komputador ne’e.

2.11.         Aspekto seluk Sistemas Distribuísaun nian
Iha visaun nebe ampla bele konsidera sistema distribuisaun halo parte iha ita nia moris loro-loron, iha projeto simples hanesan.maske forma ne’e baibain konsidera topiko balun nebe bele desafila fali iha projeto sistema distribuisaun mak hanesan:
1.      Heterogeneidade
2.      Abertura
3.      Segurança
4.      Transparência
5.       Escalabilidade
6.      Tolerância iha Falhas
7.      Concorrência
2.12 Istoria Sistema Operasaun.
Matenek nain ida ho naran Tanenbaun hato'o katak, sistema operasaun iha dezenvolvimentu ida ne'ebe mak maka'as tebes, ne'ebe mak fahe ba jerasaun 4 :
1.      Jerasaun dahuluk (1945-1955)
Jerasaun ba dahuluk ida ne'e hanesan inisiu husi dezenvolvimentu sistema komputador eletróniku atu hodi troka sistema komputador mekánika, kauza ida ne'e tamba ema sura ho lalais oituan liu no mós ema fasil halo sala. Iha jerasaun ida ne'e seidauk ha sistema operasaun, maka sistema komputador tenki fó servisu loos.
2.      Jerasaun daruak (1955-1965)
Jerasaun daruak ne'e komesa introduz ona System Batch Processing, ne'e mak servicu ne'ebe hala'o iha koneksaun ida nia laran, depois hala'o ezekusaun ho sekuensial. Iha jerasaun ida ne'e mós seidauk uza sistema operasaun, maibe funsaun sistema operasaun lubuk ida iha ona, ezemplo funsaun sistema operasaun mak FMS no IBSYS.
3.      Jerasaun datoluk (1965-1980)
Iha jerasaun ida ne'e dezenvolvimentu sistema operasaun dezenvolve atu serbí ba uzuario barak dala ida, ne'ebe mak uzuario hala'o komunikasaun interactivo liu husi ternimal ho dalan on-line ba iha komputador, maka sistema operasaun sai hanesan multi-user (uzario barak ne'ebe mak uza) no mós multi-programming (fó servisu ba programa barak dala ida).
4.      Jerasaun dahaat (depois tinan 1980)
Agora dadaun, sistema operasaun utiliza ba rede komputador ne'ebe mak uzuario sente katak komputador agora iha ligasaun ba malu. Iha tempo ida agora uzuario mós sei sente konfortavel ho Graphical user interface ne'ebe mak interface komputador ho baze gráfiku ne'ebe mak konfortavel., iha tempo agora mós hanesan ona era komputerizasaun ne'ebe mak komputador la'os deit ona tau iha fatin ida, maibe iha mós iha fatin barak, ho ida ne'e ezekusaun servicu sai diak liu tan.
A.    Klasifikasaun Sistema distribuisaun mak:
1.      Sistema ho computador ida.
2.      Usuário ida acesso recursos lokais.
B.     Aplikasaun iha Sistemas Konvencionais .
1.      Recursos centralizados.
2.      Arquitetura mono ka multi processo.
3.      Sistemas multi-tarefas no multi-usuários.
C.    Principais Karacterísticas:
1.      Compartilhamento/fahe recursos liu husi interupsaun.
2.      Rekurso hotu acessíveis internamente .
3.      Comunikasaun entre processos, rai memória compartilhada ka liu husi facilidades providas husi núcleo sistema nia.
Usuário hare sistema hanesan ambiente virtual ida, no la hanesan konjunto computadores konectados husi  rede ida.
1.      SO distribusaun tenke: Kontrola  alokasaun  recursos atu iha ninia efisiente rasik.
2.      Prover/ordena/nomea ambiente komputasaun virtual iha nivel alto. Hasubar distribuisaun iha rekursos  prosesamento Figura sistema distribuisaun
D.     Konseitos Diferentes
1.      Sistemas Distribuísaun
2.      Usuários  barak servisu iha grupo.
3.      Sistemas Paralelos
4.      Iha único problema nebe resolve lais liu.
2.13 Vantagen
1.      Solusaun nebe efetiva liu iha termos custo/folin: usa processadores ho numero bot no baratu.
2.      Possibilidade atu conseger desempenho ida/ezekusaun ba servisu nebe bele uja processadores centralizados.
3.      Atendea rekesitos foun ba usuários,Vantagem seluk:
4.      Confiabilidade bot iha relasaun ba centralizados.
5.      Crescimento incremental.
6.      Expansaun gradual.
2.14 Desvantagens Sistemas Distribuisaun
1.      Hardware maduro, Software seidauk evoluindo/moderno.
2.      Softwares balun disponíveis
3.      Falta experiência no projeto, implementasaun no uja software distribuído
4.      Redes  interkonsaun
5.      Husik/lakon de mensagens
6.      Sobrecarga/eskarega ba rede
7.      Segurança
A.    Tabela komparativo
Tipo
Servisu
Objective
Sentralisasaun
Gerensiamento ba memoria, processo, dispositivos no arkivu.
Gerensia rekursus, makina estendida virtualizasaun.
Distribuisaun
Visaun global ba rekursu (prosesador, memoria, usuariu, tempo) uja poder komputasional.
Unifika komputador iha visaun global transparansia barak.

2.16 Vantagen No Desvantagem
2.15.1. Multiprocesso Sistema
Multiprosesso hanesan karakteristika principal ho ninia konjunto procesadores konekta iha baramentos komun no aseso iha memoria komun hotu. Ka hanesan Sistemas computador ou seja, ho rua ka liu idêntikos CPU nebe fahe atu ba pleno acesso RAM komun (Memória Compartilhada multiprocessador). Exemplo real mak: plaka mae suporta prosesadores barak iha nia koneksaun prosesadores memoria. Iha tipo konfigurasaun ida ne’e ho mos prosesador ho numero kiik nebe konekta ba sistema, bele mos okasional iha baramentu komunikasaun no afeta desempeno sistema. Atu fo solusaun ba tipo ida ne’e presija modulo memoria cache entre procesador no baramento.
2.15.2 Principal vantagem multi-proseso sistema
1.      Procesadores barak bele aseso iha memoria iha tempo hanesan, depende ba kuantidade modulos memoria nia nebe iha sistema laran. Ezemplu wainhira prosesador deseja no iha aseso ba memoria, xave existente iha interasaun atu taka, permite katak aseso bele efetua ho suceso. Se karik processadores deseja aseso nia memoria rasik, prosesador ida ne’e sei hein.
2.      Hafoin la iha linha, desempenho aumenta nia medida katak prosesadores foun hotu akresenta iha arkitektura.
3.      Throughput bot, tempo ba resposta kiik, tempo baprocessamento kiik.
4.      Manan husi esekusaun simultânea tarefas independentes.
5.      Aumenta throughput, atende número bot usuários nia
Manan husi esekusaun simultânea ba nia tarefa rasik ho processadores barak:
1.      Depende husi organizasaun no processadores, linguagem de programasaun utiliza, grau de paralelismo ba aplikasaun.
2.      Capacidade komputasaun ne’e ampliada ba adisionar  processadores foun ba hardware
3.      Custo kiik ba aquisasaun iha sistema nia laran ho desempenho bot.
4.      Relasaun custo/desempenho.
5.      Tolerância abs falhas no disponibilidade
6.      Sistema karik mantém iha operasaun rasik iha kaso falhas processadores balun.
7.      Apenas/difisilmente capacidade hamenus.
2.15.3    Desvantagem ba multiprosesor sistema nia
1.      Atu sistema nebe iha prosesadores no memoria,bele presija/nesesaria ba existensia  xave eletronika. Depende husi valor , tipo sistema ida ne’e la bele transitavel/obstakulo. Sistema iha rede omega hanesan karakteristika ba utilizasaun numero reduzidaba xave elektonika. Utiliza xave entrada no  saidas. Xave iha habilidade atu kria rotas, iha nebe kualker entrada bele diresionada ba kualker saidas.
2.      Introdusaun ba problema foun komunikasaun sikronizasaun: procesadores barak bele iha aseso ba nia pozisaun memoria rasik.
3.      Organizasaun procesadores, memoria no periferiko bele permite relasaun kustu diak.
4.      Toleransia ba falhas bele depedente iha sistema operativos la difisil ba hardware.
5.      Difícil iha implementas

TOPIKU III
KONKLUSAUN
3.1. Ho nune’e atu habadak sistema distribuisaun katak:
Sistema distribuisaun konsiste iha komputador independentes konektados rede ida ba rede seluk, maibe ho diferensia nebe rekursos hotu disponivel iha rede ho forma transparante ba usuario. Teknikamente aplika iha fakto nebe usuario nem simu rekursus ida ne’e hotu-hotu disponivel iha rede makina local. Tamba la iha Sistema Centralizado nebe ho kapasidade as. Existe/ iha sistemas natureza nebe claramente/luminosa distribuída
Ho nia klasifikasaun mak hanesan: Sistemas barak, maibe visaun unificada/reunir iha fatin hotu. Recursos sira acesso ba forma transparente Sistemas Distribuísaun Usuários barak servisu iha grupo.
3.2. Sistema Distribuisaun Rede Komputador
Sistema distribuisaun hanesan sistema nebe hamutuk ba rede komputador. Komponente katak hamutuk halo komunikasaun no hamutuk halo koordenasaun nebe haruka husi hakerek.
Sistema distribuisaun presisa rasaun ne’e oinsa:
1.      Performance
a.       Hamutuk processor atu hetan serbisu nebe as duke komputador sira seluk.
2.      Distribuisaun
a.       Aplikasi barak mak inklui, nebe diak liu nebe rai iha mesin laran.
b.      Exemplu: aplikasaun bo’ot, no aplikasaun ki’ik.
3.      Relavante
a.       Karik akontese buat ruma, ida kualkuer iha sasan.la pergaru ba serbisu sistema sira hotu.
4.      Incremental Growth
a.       Sasan foun nebe aumenta nebe presisa proseso besik.
5.      Sharing Data∕Resourse
a.       Resourse mak hanesan: Alasan barak nebe hamutuk hodi uza iha rede komputador
b.      Hamutuk sasan (E.G.disk,printer,scanner) hanesan sasan (berkas, basis data,obyek data)
6.      Komunikasaun
a.       Adaptasaun hodi fasilita komunikasau n ho ema.
Exemplu geral:
a.       Internet, globalizasaun rede koneksaun komputador halo komunikasaun liu husi IP (Internetb protokol) protocol.
b.      Rede administrasaun sei fo’o nia balija no nia hakarak to iha fatin nebe deit.
7.      Telefone no Komputador 
a.       Fahe ba fatin, laptops, PDA, phone, prienters, sasan uma, no sluk tan.
b.      WORD WIDE WEB (WWW) sistema ida atu halo publikasaun ba asesu liu husi internet.

3.3  Estrutura Geral Balun Husi Internet
A.    Lalaok Internet
1.      Sasukat nebe boot no luan (heteroge)
2.      Fasilita email, fahe dokumentos, komunikasaun multimedia, WWW no loke-ended.
3.      Iha ligasaun internet (liu husi backbone) ho uma usadu (liu husi modem, internet, serbisu provider (ISP)
4.      Estrutura intranet nebe geral
3.4. Modelu Sistema Distribuisaun
1.      Sistema Client-Server; Hanesan fahe ba modelu sistema distribuisaun ba rede
2.      Sistema Point To Point; Hanesan fahe modelu sistema distribuisaun iha nebe sistema iha no funsaun fahe ba client nomos server.
3.      Sistema Terkluster; mak hanesan hamotuk husi sistema ida mesak (komputador) nebe hamutuk iha fatin ida, no fahe ba fatin atu rai data (storage), no fahe hamutuk ba rede local (Local Area Network).
Asinatura nebe iha sistema distribuisaun nia laran mak hanesan:
1.      Keheterogenan konponentes (heterogenity)
2.      Loke (openness)
3.      Sekuriti
4.      Scalabiloti
5.      Penanganan kegagalan
6.      Concurrency ho komponentes
7.      Transforma
3.5. Lahanesan ho rede komputador ho sistema distribuisaun
Rede komputador mak hanesan hamutuk komputador ou sasan nebe haruka hamutuk ou terintegrasi ou haruka troka informasaun. Baibain rede komputador biasa li husi komputador rua mak nebe hamutuk liu husi media wire ou wireless. Maka rede distribuisaun mak hanesan sistema nebe iha ba rede komputador,ou liu husi sistema distribuisaun no rede komputador nebe hili hamutuk. Maibe la hanesan no iha problema husi sistema distribuisaun nebe iha:
Problema ba dala rua hanesan hamutuk komputador nebe fahe koneksaun ba media nebe fahe ho relasaun nebe dook atu hanesan, hanesan hotu muda dokumentus.
Liafuan komputador mai husi lian Latina katak “Computare” nebe ho signifika katak “atusura ka konta”.
1.      Komputer katak grupo ida husi instrumentu elektroniku nebe komposto husi instrusaun input, instrumentu nebe halo procesamento ba input no instrument output nebe mak bele fo sai informasaun no servisu otomatikamente.
Klassifikasaun komputador tuir procesamento dados sei fahe ba parte tolu, mak hanesan tuir mai ne’e:
1.      Komputador Analog katak komputador nebe uza ba procesamento dados analog ka kontinuasaun.
2.      Komputador Digital katak komputador nebe uza ba procesamento dados digital deit.
3.      Komputador Hibrid katak kombinasaun hosi komputador anlog ho komputador digital nebe mak halo procesu ba dados kualitativo no kuantitativo.
Klassifikasaun komputador tuir medida fisiko sei fahe ba 5 :
1.      Super Computer
2.      Mainframe Computer
3.      Mini Computer
4.      Workstation Computer
5.      Micro Computer
Klassifikasaun komputador tuir ninia objectivo nebe atu uza, sei fahe ba rua (2) :
1.      Komputador ba objectivo especialidade katak komputador nebe mak uza deit ba necessidade special no sei halo servisu oin ida deit, exemplo komputador ba halimar game.
2.      Komputador ba objectivo jeneralidade katak komputador nebe bele uza ba necessidade geral no bele halo servisu oin-oin, exemplo PC, Laptop, Notebook, nst.
Klassifikasaun komputador tuir gersaun ka historia komputador nia sei fahe ba lima (5):
1.      Gerasaun I (Primeiro) nebe mosu iha tinan 1946-1959.
2.      Gerasaun II (Segundo) nebe mosu iha tinan 1959-1964.
3.      Gerasaun III (Terceiro) nebe mosu iha tinan 1964-1970.
4.      Gerasaun IV (Quarto) nebe mosu iha tinan 1970-1990.
5.      Gerasaun V ( Quinto) nebe mosu iha tinan 1990 to’o agora.
Procesamento dados nebe uza komputador hanaran procesamento dados elektroniku. Dados mak hanesan rekoila akontecimento nebe mak foti husi realidade ida nebe mak seidauk iha significado ba ema nebe atu simu no sei precisa procesu tan.Informasaun katak rezultado husi procesamento dados ba formatu ida nebe signifikativo liu.
Sirkulasaun procesamento dados elektroniku sei fahe ba parte 5:
1.      Origination mak procesu primeiro nebe mak sei halo rekoilamentu ba dados no sei hatama dados refere ba dokumentos basiku.
2.      Input katak procesu hatama dados ba komputador liu husi instrumento input ka input device
3.      Processing katak procesu procesamentu dados iha komputador laran ho insturmento procesu (processing device)
4.      Output katak procesu produsaun output husi rezultado procesamentu dados ho instrumentu output (output device).
5.       Dirtribuition (distribuisaun) katak procesu halo distribuisaun rezultado husi output ba parte nebe mak iha direito atu hetan ka precisa informasaun.
6.      Storage katak procesu atu rai rezultado husi procesamento dados.
Struktura (hirarquia) dados sei fahe ba parte 4:
1.      Byte: unidade ki’ik husi dados.
2.      Field
3.      Record
4.      File

Sistema komputador forma husi elemento inportante tolu (3) mak hanesan
1.      Hardware
2.      software
3.      Braiware.
a.       Hardware: komponente fisiku sira nebe ita bele hare’e no kaer ho liman, mak hanesan input, processing no output.
b.      Input: procesu hatama dados ba komputador laran liu husi komponente input. Exemlo keyboard, mouse, nst.
c.       Processing: procesu procesamento dados ho komponente procesamentu nian (processing device).
Exemplo: CPU (Central Processing Unit)
d.      Output: procesu produsaun output husi rezultado procesamentu dados ho instrumentu output (output device) nebe sai hanesan informasaun ba ema nebe precisa.
Exemplo: output device Monitor, Printer, speaker nst
Software mak hanesan instrumentu no programa sira nebe iha komputador nia laran nebe bele hare maibe labele kaer ho liman. Software sei fahe ba parte 2 mak hensan sistema operasaun no program aplikasaun.
Sistema operasaun mak software ida nebe halo kontrolu no halo koordenasaun entre hardware no progama aplikasaun sira iha komputador laran.
Sistema operasaun nia fungsaun atu halo interpretasau entre hardware dan software. Exemplo Windows, Linux, Dos, Mac OS, nst
Programa Aplikasaun mak software ida nebe bele determina katak oinsa uza rekursu ida atu resolve problema husi ema nebe uza komputador (user). Exemplo Microsoft Office Word, Excel, Power Point, Photosop, Access, Visual Basic, nst.
Brainware (rekursu humano) mak ema nebe iha kapacidade ka rekursu halao servisu ho komputador. Brainware sei fahe ba 3, mak hanesan Analizador ba sistema, programador no operador:
1.      Analizador ba sistema mak ema nebe nia fungsaun atu halo studu, analiza, no kria sistema ida elektronikamente tuir aplikasaun nebe ema hakarak. Progaramador maka ema nebe halo progarama tuir especialidade programa komputador nian.
2.      Operador mak ema nebe nia fungsaun ka servisu halo operasaun ba komputador.
3.      Media rai dados iha komputador nia laran hanaran memoria. Memoria komputador sei fahe ba rua mak henesan memoria internal no memoria external.
Memoria internal iha rua mak henesan Read Only Memory (ROM) no Random Access Memory (RAM):
1.      ROM mak memoria internal nebe nia fungsaun atu rai programa sira nebe mai husi pabrika komputer rasik no sei le’e husi ema nebe uza komputador.
2.      RAM mak memoria internal nebe nia fungsaun atu rai programa no dados wainhira komputador sei moris ka provisorio deit. Memoria external mak memoria sira nebe bele rai programa ka dados ho durasau tempo nebe kleur, exeplo Diskette, Hardisk, DVD-R, DVD-RW, CD-R, CD-RW, Flash Disk, nst.
3.      CD-ROOM: fatin nebe atu tau CD ba iha komputador laran atu komputador bele le’e dados ka programa husi CD.
1.      DOS : Disk Operation System
2.      BIOS : Basic Input Output System
a.      Micsoft office mak programa aplikasaun ida nebe halo husi kompania Microsoft Corporation, nebe composto husi Microsoft word, excel, power point, access nst.
b.      Microsoft office Word mak programa aplikasaun procesamento ba textu (word processor) nebe bele halo relatorio, dokumentos, brosura, tabela, nst.
c.       Microsoft office Power Point mak programa aplikasaun nebe ita uza atu halo aprezentasaun.
d.      Microsoft office excel mak programa apliksaun nebe ema atu halo kontazen ba dados
Jeralmente struktura keyboard sei fahe ba parte 4:
1.      Typing keys (butaun ketik): parte keyboard nebe komposto husi latra, número no simbolo sira.
2.      Numeric Keys: parte keyboard nebe komposto husi número no simbolo operasaun aritematika.
3.      Function keys: parte keyboard nebe komposto husi fungsaun sira nebe espesifiku mak hanesan butaun F1 to’o F12.
4.      Control keys: parte keyboard nebe komposto husi butaun controlo nebe bele halo controlo ba sira seluk, hanesan home, end, insert, delete, page up, page down, control (ctrl), alternate (alt) dan escape (esc).

3.7  Distribuisaun Linux Ho Nia Targetu Utilizador

Barak los mudansa ne'ebe avansadu iha mundu distribuisaun GNU/Linux, komesa husi kompatibilidade hardware, utilizasaun ne'ebe fasil, no suporta ba repositorio software. Ho atributu hirak ne'e hamosu idea-idea husi desenvolvedores atu kria distribuisaun (distro) GNU/Linux ne'ebe uniku no bele responde ba nesesidade utilizador sira.
No sai hanesan resultadu, iha nulu ba nulu distribuisaun aktualiza kada fulan, atus ba atus kada tinan, no hadau malu para tama sekuensia leten iha
Tuir mai iha 12 distribuisaun GNU/Linux ne'ebe famozu ho nia targetu utilizador sira.
1.      Debian Debian distribuisaun GNU/Linux ne'ebe estavel, no apropriadu ba sistema servidor. Debian mos sai hanesan inan husi distribuisaun hanesan Ubuntu, Kali, no seluktan. Iha mais ou menus 37.500 pakote software ne'ebe suporta Debian no utiliza tool APT ouAPTITUDE para atu instala ou renova software.Debian hanesan sistema operasaun ne'ebe la'os ba utilizador baziku, maibe ba Sistema Administrator no utilizador avansadu. Debian disponivel ba  arsitektura (Processor) hanesan Intel, ARM, MIPS, PowerPC, s390, HP-PA no seluktan.
Linux Debian

2.      GentooMaluk sira mak gosta ho aktividade afina ou kompilar (compile) sistema, parece sei gosta distribuisaun hanesan Linux Gentoo ne'ebe atu instala aplikasaun ita presija halo kompilar kodigu fontes (source code) uluk lai. Aktividade kompilar ne'e to'o ikus sei hetan sistema Linux ne'ebe forte no optimal duni. Pasu dahuluk bainhira atu utiliza Gentoo ita tenser komprende lai aspektu iha Linux, tuir hanesan liafuan iha slogan Gentoo "If you learn a Linux distro you learn that distro, if you learn Gentoo you learn Linux". Gentoo hanesan sistema operasaun Linux ba utilizador sira ne'ebe hatene ona saida maka Linux ne'e

BALUK IV
TAKAN
4.1        Rejumu
            Iha sistema operasaun distribuisan akontese tanba prosesu ne’ebe mak lalais liu fali sistema nebe mak bai-bain, no mos sei hetan sistema ne’ebe mak diak no nia kapasidade ne’ebe mak diak.
            Husi resume ne’ebe maka iha leten, barak mak atu hetan deit ninian diak husi sistema operasun distribuisaun. Maibe’e iha sistema ida ne’e nia sorin mos sei hetan nia problema mos barak, komforme ita kuidadu loro-loran maibe’e nia difisil hela, no ida seluk mos diak, tamba ne’e sie hamoris CPU barak, no halo rede sei sai prosesu lalais.

Hahalok-hahalok sira ne’e, tuir lolo’os katak ital abele halo komparasaun ho nia rejultado ne’ebe mak iha. Hanesan mos searc
h engine ne’ebe mak diak hanesan Google™, ne’ebe uja teknologia ne’e, tamaba hardware maka bele canggih agora ne’e sei menus husi rihun requesba server Google tuir nia detik, I nomos bele halo sitema pararel ne’ebe mak iha nia vontade atu halo cervisu tuir nia hakarak. Liu tan ida ne’e iha nasaun research, mos sei presija sistema ne’e, ne’ebe presija sistema ne’e importamte atu halo konta ba buat hirak ne’ebe mak difisil liu atu presija nia hodi halo prosesu ba sira lalais no kleur ho nune’e atu hetan nia rejultado ne’be mak iha

4.2. Krítiku No Sugestaun
Atu halo teknologia informasuan atu lao ba oin presija tempu atu hamutuk ho nasun seluk, komforme ida atu realia iha ita nia futuru onin mai, atu teknoligia lao ba oin iha materia informasaun sei sai impaktu ida ba ita ema nia moria sei lao ba oin, bamba sie halo ita nia moria lao ho diak. Ho impaktu ida ne’e sei sai todan ba be-beik, tamba ida ne’e teknologia  agora sai mudansa ba be-beik, labele husik tempu ne’ebe mak iha,  mai ita hamutuk hodi estuda no habelar teknologia ne’ebe mak iha, no ita bele halo hasoru nasaun sele-seluk ne’ebe mak lao ba oin, labele halo a’an baruk tamba ida ne’e teknologia agora la’o ba oin, selae bele halo ita nia moris sei ba terus no terus, tamba sai ida ita lakohi husik tempu ba ida ne’e, se’e diak liu ita tuir mudanda teknologia ne’ebe mak iha, tuir ita nia kapasidade.

REFERENSIA

Hariyanto, Bambang, Ir. Sistem Operasi, Bandung : Informatika, 1997
Tanenbaum, Andrew S. The Amoeba Distributed Operating System 
Gottlieb, Allen. Distributed Operating System Lectures Notes Spring 1997-1998
Silverschatz Galvin, Operating System Concepts, Addison-Wesley 1998
http://java.icmc.sc.usp.br/os2_course/
http://www.cs.arizona.edu/people/bridges/os/distributed.html
http://www.cs.vu.nl/~ast/books/mos2/sample1.pdf
http://people.msoe.edu/~sebern/courses/cs384/papers9899/fedke.pdf
http://www.cs.panam.edu/~meng/Course/CS6334/Note/master/
http://allan.ultra.nyu.edu/gotllieb/os
ftp://ftp.cse.ucse.edu
http://www.tu-chemnitz.de/mbv/TechnThDyn/mpf/Athlon_Cluster/cluster1.jpg
http://www.webstart.com/jed/papers/Managing-Domains/Figure-2b.gif
http://www.cs.vu.nl/pub/amoeba/
http://www.mosix.org
http://www.openmosix.org http://www.google.com
vlsm.org, Komponen Sistem Operasi,
Iwan. “Sistem Terdistribusi”.
Wahyu Wijanarko. 2006. “Sistem Operasi Terdistribusi”.
http://ilmukomputer.com, Di akses pada tanggal 7 Mei 2015.