Senin, 21 Januari 2019

Instalasaun Windows 7

Haiii ás halooooo maluk sira,,, haʼu sei fahe koñesimentu naton kona-ba Oinsá Atu Instala Windows 7 ba ita nia Laptop/komputador rasik. Belun sira diák liu ita mak sai doutor ba ita nia Laptop/Komputador rasik, duke ema seluk mak sai doutor ba ita nia Laptop/komputador. Belun sira iha ne'e hau sei fo konesementu oitoan kona ba Instalasaun PC Komputer no imi bele banati tuir...

 Antes ita atu ba prosesu instalasaun, La haluha mós banati-tuir arkivu importante ne'ebe iha Lokal C muda ba Lokal D tanba se kuandu ita format Drive sira, arkivu kona-ba desktop, no download, dokumentu sei lakon hotu, inklui inklui mos Lokál C.

Material ne'ebe mak persiza iha faze instalasaun mak hanesan : DVD Windows 7 ho nia kondisaun diak, karik aat tiha ona hare soe tia deit. Bele mos uza Flash Disk ne'ebe ita bakar Windows 7 iha laran.

Ok...Ita direitamente deit hatama DVD Windows 7, Karik hatama hotu ona ita restart ita nia Laptop/komputador. ita hein to nia moris fali ita hanehan direita F9 ka F12 hodi ita bele hili boot karik brow uza DVD hili deit CD-DVD, karik brow uza Flash Disk entaun brow hili deit USB-Device depois enter....
 Tuir mai hei nia prosesu, karik mosu liafuan ida katak : "Press any key" entaun brow hanehan kualker tombol iha keyboard ho lalais.
Tuir mai sei mosu hanesan imajem iha kraik ne'e :

Ida ne'e labele muda ona, Next deit brooo....

Hili install now
Halo ativu box (kotak) "Iaccept the license terms", Depois klik Next...
Hili no klik Custom (advanced)
Hili Partisi neébe mak sei priense ho Windows 7, tamba iha neé iha deit partisi ida deit, neé mak direitamente deit, maibe iha Laptop/PC sei iha partisi balun, hili mak partisi C nian +/- 100GB, bele hare iha My Computer. Aleinde ida neé brooo bele klik Next. Windows sei komesa la'o +/- 30 minutus
Broo hein deit prosesu install...Alende ida ne'e Windows s
hein restart dala hira, broo hein deit
Hatama Username (broo nia naran) ho naran PC nian...Depois Next
Kria password, karik lakoi uza password broo bele Nex deit...
Hau hanoin bele Next deit Broo...
hili no klik ask me later
Forma tempu iha broo nia area rasik...
Hasai CD/DVD ka Flash Disk
Hotu ona....

Definisaun Sistema Operativo

Sai hanesan programa ida atu regula hardware nomos bele oferese fundamento ba aplikasaun ne’ebe mak as servisu sai hanesan ligasaun entre user ho hardware servisu atu mengendalikan & koordinasaun utilizasaun Hardware ba programa ne’ebe mak ho variadade user oin-oin. Husi definisaun  ne’ebe mak ita mensiona iha leten foti konklusaun katak Sistema Operativo hanesan software ne’ebe mak ninia servisu atu regula ou kontrola gestaun hardware enune’e mos sai hanesan Operativo basiku ba Sistma komposto prosesu lalao software hanesan (Aplikasaun pakote, aplikasaun desain grafike nune’e mos aplikasa unmultimedia).
Hasil gambar untuk Sistema Operativo
SISTEMA OPERATIVU IHA VISAUN 3 MAK HANESAN
·         Visaun utilizasaun ferramentas atu hafasil utilizasaun komputador. Sistema Operativo tenke desenho ho perioridade hodi hafasil utilizasaun kumpara utilize performanceouhum forsa ahi nian.
·         Visaum Sistema sai hanesan ferramentas ne’ebe mak rai besik iha hum ahi nian hodi lao ho efesiensi. Sistema Operativo sai hanesan manajer ba hun ahi nian hodi responde konflitu requeremento hun ahi ho efesiensi. Husi parte seluk mos atu regula eksekusi aplikasaun no Operativo husi (I/O). Funsaun ida nee mos konesidu sai hanesan prevensaun programa.
·         Visaun Obejetivu Sistema Operativo sai ferramentas hodi kria komputador sai seguro hodi utilize ba prosesu aplikasaun no problema user

KOMPONENTE KOMPUTADOR
1.  HARDWARE : fornese forsa ahi ba komputasaun ne’ebe mak bele hare ho matan no kaer ho liman.
2. SOFTWARE : fasilidade ne’ebe mak fo hatene hardware saida mak ita halao ba iha hardware. Software ida nee fahe ba parte rua mak Sistema Operativo no programa aplikasaun. Program aplikasaun hodi diside oinsa mak uza forsa ahi hodi reselove problema ba iha user.
3. USER : ema mak halao programaa plikasaun ou komputador.

FUNSAUN BASIKU BA SISTEMA OPERATIVU
·         Sistema Operativo sai hanesna extended Machine (Haluan makina)
·         Hak besik hanesan fundamento funsaun husi arah utilizasaun ou top down view
·         halao baseia ba realidade  katak struktura internal Sistema komputador no linguajen mak ina ne’ebe mak primitive no labele atu fleksibel ba programa prioridade atu prosesu input/output.
·         Sistema Operativo kria atu ha subar situasaun hotu husi hardware ne’ebe mak fasil atu uza
·         Sistema Operativo sai hanesan oferese interface tuir luan Makena ou simu makina (Virtul Machine)
·         Sistema Operativo sai hanesan prosesu ba sumber-daya hotu
·         fundamento husi arah Hardware ou bottom up view
·         Sistema Operativo lao atu regula, organiza, Operativo ba parte Sistema hotu–hotu ne’ebe kompletu
·         Sistema Operativo hodi kontrola alokasaun forsa ahi.
·         Sistema komputador (prosesu, memori, piranti I/O) ba programa seluk ne’ebe mak uza.

DEZENOLVIMENTU BA SISTEMA OPERATIVU
A. Generasi I(1945 –1955); Vacuum Tubes and plug boards sidauk iha Sistema Operativo so nia regula deit ba iha contazen numero home kanismu prosesu Sistema komputador.
B. Generasi II (1955 –1965); Transistors n Batch system uza Batch Processing  System, hanesan servisu rekuilamento ba iha rangkai anidade pois mak eksekusaun ho lina. Exemplo husi Sistema Operativo ida nee mak FMS ( Fortran Monitoring System ) no IBSYS, IBM System/360.
C. Generasi III (1965 –1980); IC n uza multi programming,  multi user, time sharing, no spooling. Exemplo husi Sistema Operativo ida nee mak UNIX.
D. Generasi IV(1980 –…); PC so iha atu aumenta funsaun real-time application, network Operativo Sistema no distribuisaun Operativo sistema. Exemplo mak Sistema Operativo baibain uza mak Windows,  MacOs, Linux, Free BSD, MS DOS.

ATENDEMENTU/ SEVISU SISTEMA OPERATIVU
·         KRIA  PROGRAMA Sistema Operativo oferese fasilidade oin-oin atu ajuda programmer hodi kria programa hanesan editor. Maibe ida nee mos laos parte Sistema Operativo maibe ida nee hanesan atendemento ne’ebe mak asesu liu husi Sistema Operativo.
·         EKSEKUSI PROGRAMA Sistema tenke bele prosesu ba memori no halao programa ida nee. Programa mos tenke bele hapara eksekuasaun ho diak no mos hetan failansu error.
·         OPERATIVO  I / O Programa halao dala ruma presisaI/O, atu efisiensi no seguransa babain ita labele regula perantiI/O ho direita. Ho ida nee Sistema Operativo tenke oferese mekanismu hodi deside Operativo I/O.
·         MANIPULASAUN SISTEMA BERKAS / FILE Programa tenke lee no hakerek, dalaruma mos tenke kria hodi hamos dadus.
·         KOMUNIKASAUN  Dalaruma prosesu ida nee presisa informasaun husi prosesu seluk. Iha meios geral rua halao mak: entre prosesu iha komputador ida nia laran ou entre prosesu ne’ebe mak iha komputador nia laran ho deferenta. Maibe ligasaun husi rede komputador. Komunikasaun bele hala oho share –memori/ message passing hanesan quantidade informasaun mudansa entre prosesu husi Sistema Operativo
·         DETEKSAUN ERROR Sistema Operativo tenke kuidadu wainhira akontese error. Error bele akontese iha CPU no memori hardware,  I/O  no iha programa lao iha user nia laran. Hanesan prosesu hapara programa, koko fila fali halao Operativo ou relata ninia failansu ne’ebe mak akontese bain hira utilizasaun bele foti ba iha etapa tuir mai.

SEKSAUN-SEKSAUN SISTEMA OPERTATIVU
1. Boot Mechanism : Rai kernel ba iha memori nia laran
2. Kernel : Inti husi Sistema Operativo
3. Command Interpreter/Shell : servisu atu lee input husi user
4. Pustaka/Library : oferese no rekuila funsaun basiku no standar ne’ebe mak bele bolu husi aplikasaun seluk.
5. Driver : halao interaksaun ho hardware external, no mos bele kontrola cliente hotu ne’ebe mak uza komputador.

KAMADAS BALU IHA SISTEMA OPERATIVU
1. Camadas 0. Regula alokasaun processor, troka entre prosesu bainhira interupsi akontese ou prosesu tempo remata no camadas ida ne’ebe hodi suporta basiku ba multi-programming ba CPU.
2. Camadas 1. Alokasaun fatin ba prosesu iha Memori perioridade ba 512 kilo word drum ne’ebe mak uza atu hapara parte prosesu bainhira la iha fatin ida iha memori principal.
3. Camadas 2. Atendemento komunikasaun entre prosesu ida-idak no operator console. Camadas ida nee ida-idak prosesu ho efektif ho Operativo console mesak.
4. Camadas 3 regula peranti I/O no rai hamutuk informasaun ne’ebe mak lao husi prosesu
5. Camadas 4 Fatin utilize programa. Utiliza la iha ida atu hanoin kona ba prosesu, memori, console ougestan I/O
6. Camadas 5 Hanesan Sistema Operativo

PROSESU BOOTING
·         Prosesu Booting hanesan prosesu ida ne’ebe mak komputador no Sistema Operativo komesa servisu no intensaun bai hadevice

LIÑA PROSESU
1. Boot loader : hodi buka imagen kernel, prosesu ba iha memori memory depois husi memory, image kernel ne’ebe mak lao.
2. Kernel rekonese device-device no mos driver seluk Depois kernel mos oferese root file system ne’ebe mak sai hanesan etapa importante ba iha prosesu Sistema UNIX nia laran no bele lao( iha system UNIX root file system fahe ho / )
3. Depois kontinuasaun kernel sei prosesu programa ho naran init.
4. Programa ho naran init ida nee mak prosesu kontinuasaun service.
5.  Prosesu ikus halao init mak getty. Ho Getty bele hetan interface ida atu tama ba iha Sistema ne’ebe mak bai-bain ita uza hanesan user name no password.

PROSESU ORÁRIU
Horario hanesan rekuila kebijaksanaan no mekanismo ba system Operativo ne’ebe mak ligasaun ho lina servisu Sistema komputador.

HORARIU NIA SERBISU ATU

1. Prosesu ne’ebe mak tenke halao servisu
2. Bainhira no tempo bainhira mak prosesu nee esekuta

KRITERIU ATU SUKAT NO OPTIMAL DESEMPENU ORARIU SO

1. Feira (fairness) hanesan prosesu ne’ebe mak halao hanesan tamba sei hetan rotasaun tempo prosesu ne’ebe mak hanesan no la iha prosesu atu servisu ne’ebe mak menus prosesu tempo
2. Efisiensi (eficiency), Efisiensi ou utilizasaun prosesu ne’ebe mak sura ho comparasaun (Rasio) hodiprosesutempo ho acupado.
3. Tempo ba Resposta (response time), tempo resposta deferenta atu:
a. Sistema Interaktivu. Definisaun sai hanesan tempo ne’ebe mak hotu bain hira karakter ikus husi commando ne’ebe mak hatama ou transaksito iha nia resultado premeiro mosu iha layar. Tempo responde ita bele temi hanesan terminal response time.
b. Sistema tempo real. Definisaun sai hanesan tempo bainhira akontese (internal ou external) ate instruksaun premeiro rutina iha nia servisu eksekusaun baibain hanaran event response time.
4. Turn around time. Hanesan tempo ne’ebe mak hotu husi bainhira programa ou servisu hahu tama ba Sistema to prosesu remata Sistema. Tempo ne’ebe mak ho intrepetasaun hotu iha Sistema ho visaun sai hanesan totoalidade tempo eksekusaun (waktu pelayanan job) ho tempo hein hanesan:
a. Turn around time = tempo eksekusi+ tempo hein.
b. Throughput. Hanesan totolidade servisu ne’ebe mak bele hotu iha unidade tempo ida. Meios atu hare throughput hanesan ho totalidade servisu uza ne’ebe mak bele eksekusi iha uniadade ida nia laran/ interval tempo

MEODU ORARIU SISTEMA OPERATIVU
1. Feira (fairness) hanesan prosesu ne’ebe mak halao hanesan tamba sei hetan rotasaun tempo prosesu ne’ebe mak hanesan no la iha prosesu atu servisu ne’ebe mak menus prosesu tempo
2. Efisiensi (eficiency),  Efisiensi ou utilizasaun prosesu ne’ebe mak sura ho comparasaun (Rasio) hodi prosesu tempo ho acupado.
3. Tempo ba Resposta (response time), tempo resposta deferenta atu:
a.Sistema Interaktivu. Definisaun sai hanesan tempo ne’ebe mak hotu bainhira karakterikus husi commando ne’ebe mak hatama ou transaksito iha nia resultado premeiro mosu iha layar. Tempo responde ita bele temi hanesan terminal response time.
b. Sistema tempo real. Definisaun sai hanesan tempo bainhira akontese (internal ou external) ate instruksaun premeiro rutina iha nia servisu eksekusaun baibain hanaran event response time.
4. Turn around time. Hanesan tempo ne’ebe mak hotu husi bainhira programa ou servisu hahu tama ba Sistema to prosesu remata Sistema. Tempo ne’ebe mak ho intrepetasaun hotu iha Sistema ho visaun sai hanesan totoalidade tempo eksekusaun (waktupelayananjob) ho tempo hein hanesan:
a. Turn around time = tempo eksekusi+ tempo hein.
b. Through put. Hanesan totolidade servisu ne’ebe mak bele hotu iha unidade tempo ida. Meios atu hare throughput hanesan ho totalidade servisu uza ne’ebe mak bele eksekusi iha uniadade ida nia laran/ interval tempo

KLASIFIKASAUN BASEIA BA PRIORIDADE SERBISU

I.                   Algritma horario sem perioridade
II.                Algoritma horario perioridade compost husi perioridade statis no perioridade dinamis


INTRODUSAUN KOMPUTADOR?
Liafuan Komputer (computer) foti husi lingua latina ne’ebe mak hanaran computare ou hanesan contar/reckon. Komputador originalmente uza hodi deskreve husi ema hodi halao ninia servisu uza aritmatika ou computador,sei la uza ferramentas (alat), maibe ho liafuan sira nee hotu mak ema muda fali ba iha mak ina hodi hanaran komputador.


INTREPETASAUN MATENEK NAIN KONA BA KOMPUTADOR:
Robert H. Blissmer hakerek iha iha livro Computer Annual hatene hanesan nee komputador mak hanesan ferramentas elektronika ne’ebe bele halao servisu hanesan imuinput, prosesu input tuir programa, salva lalao prosesu dadus nomos hodi oferese rezultado ne’ebe mak sei sai hanesan informasaun
Donald H. Sanders hakerek iha nia livro Computer Today katak komputador hanesan Sistema elektronika atu manipulasaun dadus ne’ebe mak lalais no tuir plano ne’be organizedo ho otomatikamente simu no rai dadus input, prosesu no fo sai rezultado out put ne’ebe mak supervaisor tuir etapa no instruksaun programa ne’ebe mak rai iha memoria armazenados (Stored Program)
Hamacher Dkk, Hakerek iha nia livro Computer Organization katak, komputador hanesan Makena ida hodi contazen ferramentos ne’ebe mak bele lalais simu informasaun digital ne’ebe mak tama, prosesu tuir ninia programa no sei rai iha memoria armazenados no sei fo sai rezultado informasaun

Tuir matenek nain ne’ebe mak mensiona iha leten foti konklusaun badak katak computador hanesan grupo ferramentas elektronik sei compost husi input prosesu, output ne’ebe mak bele fo sai informasaun ne’ebe mak otomatikamente no sei rai iha aramazenados memori
PROSESU KOMPUTADOR
1. Prosesu Dadus
a) Komputador Analog hodi prosesu dadus kualitatif. Exemplo computador uza hodi regula temperature,  velocidade lian no voltazen ahi
b) Komputador Digital prosesu dadus kuantitatif hanesan (letra, numero, letra bele kombinasaun ba numero) ou babain presisa lingua jenida hodi sai hanesan inter mediare (Perantara computer)
c) Komputador Hybrid prosesu kombinasaun entre komputador analog no digital hanesan facsimile

2. Utiliza komputador
a. Komputador ba proposito especial komputador hodi ba servisu funsaun ida hanesan servedor, no pc routher
b. Komputador ba proposito geral komputador ne’ebe mak hodi uza ba servisu geral hanesan prosesu multimedia, prosesu base dadus etc.

3. Forma no Tomanho (Bentuk dan Ukuran)
a.Super computer hodi resolve prosesu dadus ne’ebe mak boot hanesan servedor universidade
b. Mainframe Computer uza ba servedore-commerce hodi atende prosesu transaksiliu husi internet
c. Mini Computer uza ba servedor rede internet
d. Work station Computeruza ba komputador ida hanesan cliente ida uza ba animasaun komputador
e. Micro Computer Persoal Computer (PC)

Next…
4.  Gerasaun Komputador
1) Gerasaun I (1946-1959) sira halo hahu halo computador uza tabung hampa sai hanesan sasan ida ne’ebe mak hodi haforsa sinal
2) Gersaun II (1959-1964) hahu uza transistor hodi haforsa singal no bele augenta nia manas.
3) Gerasaun III (1964-1970) hahu hisi transistor muda fali ba IC (Integrated circuit )bele prosesu lalais, augenta nia manas, bele aumenta nia memori boot e no mos bele hamosu ona aplikasi.
4) Gersaun IV (1970-1990) muda husi IC ba fali LSI (Large scale Integration) ou sira hanaran tan Bipolar large Scale Integration (BLSI) desenvolve husi microprocessor no semiconductor forma husi chip ba iha memori computador husi nee mak hahu hamosu apple I, II ,computador Pentium II no mos Sistema operasaun
5) Gerasaun V (1990-an) muda husi LSI ou BLSI ba fali VLSI (Very Large scale Integrate) hodi nune’e komesa hahu hamosu komputador pentium


PROSESU DADUS ELEKTRONIKA (PDE)
Tuir Jogiyanto, H.M, 1988 prosesu dadus elektronika hanesan manipulasaun dadus ida hodi forma dadus ne’ebe mak diak no signifikadu no bele forma actuasaun ida ho sasan elektronika komputador


SPESIFIKASI STANDAR BA SISTEMA UNIDADE KOMPUTADOR
Processor Intel ouAMD
Memory (RAM)
Mainboard / Motherboard
VGA On board, NVIDIA ouATI Radeon
Hard disk
Floppy Disk 1.44
Optical Drive
Case no Power Supply
Monitor
Keyboard, Mouse


PERIORIDADE BA HARDWARE
Processor: Funsaun hodi halo prosesu dadus hotu–hotu ne’ebe mak tama tuir comando
Memory: funsaun hanesan media ida hodi rai dadus provisoria n’ebe mak besik liu ba processor
Hard disk: Funsaun hanesan media ida hodi rai dadus permanente hanesan (Sistema operasaun, instalasaun software no driver)
Main board: Funsaun hanesan media ida ne’ebe mak hodi halao ligasaun hardware ba sistema unidade komputador ou ema bolu inan husi komputador
VGA: Funsaun hodi hamosu resultado ba iha monitor LCD Ou Projektor

STANDAR PROCESSOR
1. INTEL
-Pentium 1 –4
-Celeron
-Core Duo
-Core 2 Duo
-Quad Core

2. AMD
-Duron
-Athlon XP
-Barton
-Sempron
-AM2

MEMORI
EDORAM (extended data output random access memory )
SDRAM (synchronous dynamic random access memory )
DDRSDRAM (Double data rate synchronous dynamic random access memory)
DDRSDRAM2




MAINBOARD
SlotPCI (Peripheral Component Interconnect),
AGP (Accelerated Graphics Port ), PCIex,
Slot memori,
IDE (Integrated development environment) / Parallel ATA or PATA,
SATA (Serial Advanced Technology Attachment),
BIOS
Perlengkapan standar mainboard : LAN Card, Sound Card, USB (Universal Serial Bus



VGA (Video Graphics Adapter)
Nvidia
AtiRadeon
Tipu barak husi chipset ho velocidade
Memori boot processu mos sei lalais (nanosecond kiik) no sei diak liu
Objetivu hodi uza ba graphisougame

HARD DISK
Interface IDE
Interface SCSI
Interface SATA I
Interface SATA II
Internal ouexternal
AtuuzabaPC ouLaptop

CONTAZEN KAPASIDADE HARD DISK:
Exemplo:
HDD ho kapasidade 320 Gb, ho nia mak sud320G hanesan mos320.000.000.000 bytes PAS!
Depois ita sura 1Gigabyte laos1000 Megabyte, maibe:
1G = 1024Mb no 1Mb <> 1000Kb
maibe1Mb = 1024Kb no 1Kb laos1bytes maibe1Kb = 1024 bytes
entaun:
320.000.000.000 bytes = 298 Gb
Ho kontazen:
320.000.000.000 / 1024 / 1024 / 1024 = 312.500.000Kb = 305.175Mb = 298Gb
no mos 80Gb mos hanesan
80Gb = 80.000.000.000 bytes PAS
80.000.000.000 / 1024 / 1024 / 1024 = 78.125.000Kb = 76.294Mb = 74.5 Gb

Floppy Disk
Floppy 5.25
Floppy 1.44



Optical Drive
CD Rom
CD RW
DVD Rom
DVD Combo
DVD RW

CASE NO POWER SUPPLY
Case standart
Case Modifikasi
Power Supply Standart
Power Supply Pure Power
Power Supply High End

MONITOR
Monitor CRT
LCD

SOFTWARE
Softaware hanesan programa komputador ho funsaun atu halao servisu tuir ita nia hakarak. Programa ida nee sei hakarek tuir linguajen especial n’ebe mak bele komprende husi komputador.
Software sei komposto husi:
◦Sistema Operasaun (SO) Hanesan DOS, UNIX, WINDOS, Novell, OS/2,
◦Programa Utility hanesan Norton Utility, Scandisk, PC Tools
◦Programa Aplikasihanesan my ob, payrool
◦Programa Pakote hanesan Microsoft Office (Ms.word ,Excel, PowerPoint, Publisher, Access, photos hop no CorelDraw
◦Compiler Komputador so bele rekonese deit linguajen ida maka lingua makina

Funsaun Motherboard

Motherboard, atau sering juga kita kenal dengan nama mainboard, mobo, MB, atau system board adalah sebuah perangkat keras dalam sistem komputer yang berbentuk printed circuit board(PCB).
Fungsinya adalah menghubungkan seluruh komponen penyusun sebuah komputer. Motherboard bisa dikatakan sebagai tulang punggung (backbone) dari sistem komputer, semua komponen komputer pasti terhubung dengan motherboard, baik langsung maupun tidak langsung.
Motherboard diproduksi dalam beragam ukuran, beberapa dibuat spesifik untuk merek sistem tertentu. Namun kebanyakan mobo modern dibuat untuk siap dipasang ke berbagai macam ukuran casing. Mobo dipasang didalam casing dengan menghadap ke arah sisi casing yang mudah dibuka, dan dikencangkan dengan menggunakan sekrup.
Gambar terkait
Bagian-bagian dari Motherboard:
Chipset
Bagian pertama dan terpenting dari sebuah motherboard adalah chipset, yang berfungsi sebagai penghubung antarmuka antara processor dengan macam-macam komponen eksternal dan buses. Jenis chipset inilah yang dapat menentukan dan menilai fitur dan kemampuan sebuah motherboard.
Ada dua kelompok chipset yang umum kita temui di pasaran. Kelompok chipset intel, yang hanya bisa digunakan untuk CPU Intel, dan chipset AMD untuk processor keluaran AMD. Kedua kelompok ini pun terbagi lagi kepada berbagai macam jenis generasi chipset yang terus berkembang.
Socket/ CPU Slots
Socket adalah tempat “bersemayamnya” processor pada motherboard. Sama seperti chipset, socket ini pun terbagi kepada berbagai macam jenis, tergantung dari jenis processor yang didukungnya.
Basic Input Output System (BIOS) Chip
BIOS adalah adalah sebuah chip yang menyimpan perangkat lunak untuk mengontrol hardware dan berfungsi sebagai interface antara hardware dan operating system (OS). BIOS digunakan oleh komputer untuk mempersiapkan prosess booting (startup) dan mengecek kesiapan sistem dan hardware sebelum komputer dijalankan.
Complimentary Metal Oxide Semicondutor (CMOS) Battery
CMOS adalah sebuah baterai yang mensupply power pada sebuah memory kecil pada motherboard yang berfungsi untuk menyimpan settingan konfigurasi komputer, waktu, dll. CMOS menjaga agar kita tidak perlu mengkonfigurasi hal-hal tersebut setiap kali kita menyalakan komputer
Memory Slots
Slot yang berbentuk agak panjang dan ramping ini berfungsi sebagai tempat di-installnya Random Access Memory (RAM). Di era komputer modern, hampir semua mobo mempunyai setidaknya dua slot RAM, bahkan pada spesifikasi komputer high-end ada motherboard yang dilengkapi sampai 6 slot RAM.
VGA Slots (Graphic Card Slot)
Slot ini berfungsi untuk menginstall komponen graphic card(video card) . Pada komputer modern, umumnya berupa slot dengan interface
PCI-Express. Pada motherboard high-end bisa menampung sampai 3 slot graphic card.
Expansion Slots
Expansion slot berfungsi untuk memasang perangkat tambahan seperti Sound Card, LAN Card,dll.
Storage Drive Connector
Fungsinya untuk menghubungkan perangkat penyimpanan data seperti Harddisk Drive, Optical Drive, SSD, dan perangkat storage external. Biasanya berupa interface S-ATA (Serial Advanced Technology Attachment) /ATA.
Port-port lain
Selain slot-slot diatas, ada beberapa port pada motherboard yang fungsinya sangat esensial seperti:
  • Port power 24 Pin/20 Pin – untuk menghubungkan mobo dengan power supply unit (PSU).
  • Port Power 4pin/6pin – untuk menyalurkan daya ke processor.
  • Port untuk tombol power/reset pada bagian depan casing.
  • Port untuk konektor Front USB dan Front Audio.
Disamping sejumlah slot dan port diatas, ada pula bagian dari motherboard yang menghadap ke luar casing dan dapat diakses dari luar. Bagian ini disebut Back Panel I/O, biasanya terletak pada posisi samping sebuah mobo, dan menghadap ke belakang dari casing anda.
Back Panel I/O pada motherboard merek MSI
Back panel ini mempunyai beberapa konektor yang lazim ditemui diantaranya:
  • PS/2 Port – Port untuk menghubungkan mouse/keyboard.
  • USB Port – Port menghubungkan peripheral dengan interface USB.
  • S/PDIF Port – Menghubungkan konektor audio S/PDIF
  • RJ-45 Lan Port – Menghubungkan kabel jaringan LAN
  • Audio Port – Menghubungkan mobo ke sistem audio/ speaker.
  • dll.
Tips Memilih Motherboard
Apapun kebutuhan anda menggunakan sebuah komputer,ketika memilih sebuah motherboard, hal yang paling penting untuk dicermati adalah kompatibilitas. Pastikan motherboard anda kompatibel dengan perangkat keras komputer lain pada spesifikasi yang anda rencanakan.
Selain itu, cermati pula bagaimana support dan garansi yang diberikan dari vendor motherboard pilihan anda.
Beberapa vendor yang sudah diakui baik dalam support terhadap motherboard antara lain ASUS, Gigabyte, dan MSI. Namun biasanya semua tergantung preferensi masing-masing.

Demikian sudah dijelaskan mengenai Motherboard, komponen dan beragam fungsinya. Semoga bermanfaat untuk anda semua. 

Konteudu Internet Saudavel ba Labarik

•Internet saudavel hanesan programa ida ne’ebe mai housi intereses ka inisiativa komunidades IT ba imagen internet positivu ba komunidades
•Internet saudavel tenki halao advokasia no diskuasaun ho komunidade no instituisaun sira.
Internet saudavel tenki servisu hamutuk ho Operador Telekomunikasaun (TT, Telemor, TCEL), Internet Café, Edukasaun, Industria IT, nst.Monta Internet/PC iha fatin aberta/terbuka
Gambar terkait
Labele resposta email housi ema ne’ebe la kunese
Taka ou blokea website sira ne’ebe la merese ba Labarik sira atu asesu.
Lalika resposta konvite/sms atu hasoru malu direita ema nebe ita la kunese
Lalika fo dadus privadu no familia, Enderesu uma, Edifisiu servisu, numeru telemovel, data moris, password, dadus privadu ema seluk, nomos bainhira prense biografia iha Sitiu/website personal sira.
Utiliza internet ba nesesidades estuda nian.

Utiliza software proteksaun sira (Firewall, Antivirus) no Software Filtrazen (K9 protection).

Significado de Android

Android é o nome do sistema operacional baseado em Linux que opera em celulares (smartphones), netbooks e tablets. É desenvolvido pela Open Handset Alliance, uma aliança entre várias empresas, dentre elas a Google.
Android
O funcionamento do Android é idêntico a outros sistemas operacionais (como Windows, Mac OS, Ubuntu, entre outros), cuja função é gerenciar todos os processos dos aplicativos e do hardware de um computador para que funcionem perfeitamente.

A diferença é que o Android foi impulsionado pela Google para ser operado nos seus próprios dispositivos móveis e, desta forma, entrar na concorrência com outros sistemas operacionais dominantes como o Symbian (dispositivos Nokia), iOS (dispositivos Apple, como iPhone) e Blackberry OS.

Uma das principais vantagens do sistema Android é a integração dos serviços Google a partir de uma conta Google que o usuário já possua. Outra grande vantagem é o Android Market, a loja oficial dos aplicativos, que oferece uma infinidade de aplicativos gratuitos.

O primeiro celular a executar o sistema Android foi o T-Mobile G1 (HTC Dream), fabricado pela Google, juntamente com a HTC, em 2008.

Em 2010, a empresa Google, em parceria com a Samsung, lançou a série Nexus, com os modelos Nexus One, Nexus S e Galaxy Nexus.

Significado de Windows

Windows é um sistema operacional de multitarefas para computadores e dispositivos móveis, desenvolvido pela Microsoft. A palavra Windows significa literalmente “janelas”, na tradução do inglês para o português.

Considerado um dos sistemas operacionais mais utilizados em todo o mundo, o Windows começou a ser projetado em 1981, mas foi apenas em 1993 que sua primeira versão foi lançada.
Hasil gambar untuk windows
Inicialmente, o Windows oferecia apenas uma interface gráfica, funcionando unicamente em programas em modo gráfico. Desde então, este sistema operacional tem evoluído, tanto em termos de funcionalidades, design e eficiência. Até o momento, o Microsoft já conta com dezenas de atualizações, sendo as mais conhecidas: Windows 95, Windows 98, Windows 2000, Windows XP, Windows Vista e, mais recentemente, o Windows 10.

Existem diversos produtos que compõem a “família” Microsoft Windows, como o Windows Live, o Windows Media Center, o Windows Media Player, entre outros softwares que foram desenvolvidos exclusivamente para potencializar o desempenho dos sistemas operacionais feitos pela Microsoft.

Saiba mais sobre o significado de Software.

As funções do sistema operacional do Windows é facilitar o acesso do usuário ao computador, com interfaces mais eficientes, atrativas e fáceis de utilizar, além de integrar softwares mais rápidos e eficazes.

Windows Phone
É um sistema operacional para dispositivos móveis, desenvolvido pela Microsoft, e que traz vários softwares conhecidos dos sistemas operacionais do Windows para os smartphones, como o Microsoft Office, entre outros.

Ver também: o significado Smartphone.

Data de atualização: 06/02/2017. O significado de Windows está na categoria: Tecnologia

Kamis, 17 Januari 2019

Definisaun Hard Disk

Hard Disk (HDD) 

Komputer nia hard disk (HDD) hanesan mekanizmu sira nebe kontrola ba pozisionamentu, lee no hakerek disk, nebe fornese armazenamentu dadus. Ida hard disk  drive  – dala barak habadak atu  drive  makaʼas – hard disk sira no buat neʼebé hanesan, maibé sira packaged ka dikemas hanesan unidade ida no partidu nian mandatu bele refere ba unidade tomak. Hard disk drives bele hetan iha komputadór desktop, devices móvel, eletrónika konsumidór no empreza arrays armazenamentu iha sentru dadus.
Hasil gambar untuk hardisk
Saida mak tech armazenamentu sei (ka la) estabelese sentru dadus ablaze iha tinan 2017? Hatene tan tendénsia sira nebe halo ita-nia espesialista armazenamentu short-list. Aleinde ne'e, diagnose ita-nia DR. klara ohin dadus kapasidade limitasaun. 

Istória hard disk drives Hard disk harii iha 1953 husi enjeñeiru sira iha IBM nebe hakarak atu buka dalan atu fó asesu aleatóriu ba kapasidade nebe aas kona-ba dadus iha ida ki'ik kustu. Drives disk nebe dezenvolve ona iha dimensaun husi refrigerators, bele haloot megabytes 3.75 kona-ba dadus no hahú hola iha 1956. Memorex, Seagate no Osidentál Dijitál sira fornesedores sedu sira seluk kona-ba teknolojia hard disk  drive .Dimensaun forma-fatór hard disk  drive  kontinua atu hamenus no teknolojia evolves. Hosi meadus-1980, forma 3.5-inch no 2.5 inch fatores introdús, no neʼe iha tempu ida ne'e, nebe sira uluk sai padraun iha pesoal komputadór (PCs).

Hard disk la refleta aumenta tanba teknolojia nebe mak dezenvolve uluk ona. Driver  hard disk dahuluk sira bele haloot ka rai megabytes dadus, no ohin loron nebe sira iha nivel terabyte (TB). Hitachi livre ba dahuluk 1 TB makaʼas drives iha tinan 2007. Iha tinan 2015, HGST anunsia ba empeñu makaʼas 10 TB dahuluk.Komponente hard disk  drive  Drives maka'as nebe báziku liu konsisti husi disk platters nebe pozisaun parte haleʼu spindle ida iha kámara sealed ida nia laran. Kámara inklui mós xefe lee-no-hakerek no truka.

Obigado Barak.

Rabu, 16 Januari 2019

Definisaun Multimedia

Multi (Latin) : oin-oin / barak
Medium        : - buat neebe uja atu hatoo ka foti buat ruma
                       -  hanesan mos sasan neebe uja atu halo distribuisaun/fahe no hatudu informasaun ruma kombinasaun husi elementu tolu ;
Gambar terkait
text,grafik,audio.
Tan nee Multimedia nia definisaun sai hanesan utilizador husi media balun neebe diferente atu bele halo ligasaun no hatoo informasaun ho forma;text,audio,grafiku no video.

* Definisaun Video

Video hanesan teknologia neebe halo prosesamentu ba redi elektroniku neebe representa imajen book-an.Aplikasaun jeral husi teknologia video mak tv/televisaun.
Ho mundu nia globalizasaun ohin loron teknologia video hanesan teknologia ida neebe importante tebes iha komunikasaun multimedia,iha neebe video bele fo sai informasaun detalladu
ho forma text,lian,no imajen/gambar.

* Tipu Video

* Video Analog
Iha parte ida nee nia uja rede/sinyal elektrik(gelombang analog).Hirak neebe uja video analog mak hanesan Siaran/anunsiu TV nian neebe bele ba too iha kada uma  sira.Hafoin mos ho video player neebe uja kaset VHS ka Betacam.Jeralmente iha fita kaset video nia laran iha track 3 mak hanesan: track imajen,track suara,track control.

* Video Digital

Sinyal digital tuituir bilangan 1 no 0.Atu nia forma sau sinyal digital entaun halao modifikasaun sinyal analog  ba iha forma sinyal digital.Ida nee akontese prosesu modifikasaun husi camcorder analog neebe uja kaset ba iha komputador.
Prosesu nee hanaran “proses capture”,maibe agora teknologia camcorder eziste ona metodu rekaman nian.

Digital Video.

Digital video hanesan parte ida husi sistem video recording neebe servisu utiliza sistem digital duke ho analog husi parte representasaun video.
Baibain digital video halao rekam husi tape,hafoin dezenvolve liu husi optical disk,hanesan VCD no DVD.
Sasan neebe bele uja atu fo sai resultadu video digital mak CAMCORDER,neebe uja atu bele rekam imajen sira husi video no audio.
Tipu tipu husi camcorder mak hanesan : miniDV,DVD,camcorder no digital8.                                                      
 mini-DV Camcorder
Camcorder iha komponente 3,mak hanesan :
1.Lensa : Atu hadia naroman/cahaya,zoom no nia kecepatan/velosidade shuter.
2.Imager : Atu hala'o konversi naroman/cahaya ba fali sinyal/redi elektronik video                  nian.
3.Recorder : Atu hakerek sinyal video ba fali storage / Media penyimpanan.

* Formatu File Video.

Formatu file iha video laran hanesan buat neebe importante tebes.Integrasi video digital ba iha aplikasaun multimedia ho tipu barak neebe diferente.
Formatu hirak ne'e mak hanesan : MPEG,AVI,MOV.

1.Montion Picture Express Group (MPEG):

MPEG hanesan skema kompresi no spesifiksaun formatu file video digital neebe dezenvolve husi grupu ida ne'e.MPEG hanesan parte ida husi “rich media” neebe suporta ba website no alamat website barak neebe iha video no animasi.Kuaze web browser neebe konhesidu sira uja formatu mpeg.
Mpeg neebe foun/foin sai suporta hardware neebe baratu no iha teknologia neebe foin atu dezenvolve,hanesan DVD.

2.Audio Video Interleave (AVI):

AVI hanesan format video no animasaun neebe uja iha multimedia video .Nia hanesan mos format video neebe sai hanesan standart ba microsoft no windows nuudar nia platform.
Desvantajem ba user file AVI ba playback mak ita tenke troka file ba iha formatu seluk ba iha nia playback.

3.MOV :

MOV uja ba iha quicktime,standart husi apple.Bele loke husi windows no macintosh.

Minggu, 13 Januari 2019

Sistema Output ho Input

Sistema hanesan kolesaun husi komponente ka elementu ne’ebe integra an hodi alkansa objetivu balu. Definisaun sistema hetan iha grupu rua iha difinisaun sistema maka presaun ba prosedimentu no presaun ba komponente ka elementu. Definisaun sistema ne rasik ne’ebe presaun ba komponente ka elementu hetan difisaun ne’ebe luan liu duke presaun ba prosedimentu tamba difisaun refere  simu liu,  tamba sistema balu hari husi subsistema (Jogianto, 2005: 2). Nune’e bele hatete katak sistema hetan difinisaun hanesan uniforme ida ne’ebe hari husi ida ka liu komponente elementu ka subsistema ne’ebe interasaun hodi alkansa objetivu ruma.
Gambar terkait
Karateristika sistema
Bazikamente, sistema ida iha karakteristika ka hahalok rasik, ne’e mak kobre komponente komponete (component), limitasaun sistema (boundry), iha sistema ambiente liur (environment), sistema kolaborador (interface) hatama sistema (input), prosesa sistema (process), sistema sai (output), no trajetu sistema (objectives) ka objetivu sistema (goal) (Jogiyanto 2005:3)

Objetivu sistema

Objetivu sistema konstitui objetivu husi sistema ne’e halo, objetivu sistema hetan hanesan objetivu organizasaun, nesesidade organizasaun, problema ne’ebe iha organizasaun ruma nia laran nomos forma prosedimentu hodi alkansa objetivu organizasaun.

Limitasaun sistema

Limitasaun sistema konstitui buat ruma ne’ebe limita sistema hodi alkansa objetivu sistema. Limitasaun sistema hetan hanesa regulamentu ne’ebe iha organizasaun ruma nia laran, presu ne’ebe hasai, ema ne’ebe iha organizaaun nia laran, fasilidade diak  hanesan meui ida hodi sujere nomos limitasaun ne’ebe seluk.

Kontrolu sistema

Kontrolu ka supervizaun sistema konstitui supervizaun hasoru hala’o na’in alkansa objetivu husi sistema ne’e rasik. Kontrolu sistema hetan kontrola mos hanesan hatama dadus (input), kontrola mos hasai dadus (output),kontrola mos jeransia dadus, kontrola mos feedback.

Input

Input konstitui elementu husi sistema ne’ebe hala’o serbisu hodi simu tomak hatama dadus, iha ne’ebe hatama ne’e rasik hetan hanesan jeneru dadus, frekoñsia hatama dadus.

prosesu

Prosesu konstitui elementu husi sistema hala’o serbisu hodi maneja ka prosesa tomak hatama dadus sai informasaun ne’ebe funsiona. ezempllu sistema produsaun ne’ebe maneja material principal ne’ebe hanesan sasan matak sai sasan diak hotu ne’ebe pronto atu uza.

Output

Output konstitui rezultadu husi input ne’ebe prosesu ona husi parte trata no konstitui  objetivu  ikus husi sistema. Output ne’e bele sai hanesan relatoriu grafika no diagrama.

Feedback

Feedback konstitui elementu iha sistema ne’ebe hala’o serbisu kontrola parte husi output ne’ebe sai ona, no elementu ne’e importante hodi promove sistema ruma. feedback ne’e hodi konstitui solusaun sistema no funsaun sistema.Feedback konstitui elementu iha sistema ne’ebe hala’o serbisu kontrola parte husi output ne’ebe sai ona, no elementu ne’e importante hodi promove sistema ruma. feedback ne’e hodi konstitui solusaun sistema no funsaun sistema.

Klasifikasaun Sistema

(Andri k, 2008:5) Fihir husi lidun oi-oin, sistema hetan klasifikasaun sai hanesan parte balun mak:
a. Sistema abstratu no sistema fiziku
Sistema abstratu konstitui sistema ne’ebe la bele hare ho matan no bai-bain sistema ne’e hanesan hanoin ka ideia deit. Ezemplu husi sistema abstratu ne’e mak filsafat. Sistema fiziku konstitui sistema ne’ebe bele hare ho matan no bai-bain uza liu husi ema. Ezemplu husi sistema fiziku mak sistema akuntasaun no sistema komputador.

b. Sistema natureza no sistema halo deit

Sistema natureza konstitui sistema ne’ebe mosu tamba influénsia husi natureza. Ezemplu sistema rotasaun rai no sistema rotasaun gravitasional. Sistema halo deit konstitui sistema ne’ebe hari no halo husi ema. Ezemplu sistema prosesamentu salariu.

c. Sistema naktakan no sistema nakloke

Sistema naktakan konstitui sistema ne’ebe la relasiona ho parte sistema liur no bai-bain la influénsia husi kondisaun sistema liur maibe sistema nakloke konstitui sistema ne’ebe relasiona ho parte sisitema liur.

Konseitu báziku informasaun

Informasaunn hetan hanesan mos ran ne’ebe sulin iha ema nia isin, hanesan mos informasaun iha organizasaun ruma nia laran ne’ebe inportante tebes hodi suporta diretamente dezenvolvimentu to’o hetan razaun katak, informasaun presiza tebes iha organizasaun ida. Konsekuénsia wainhira menus hetan informasaun, iha tempu balu nia laran organizasaun sei la iha potensia hodi kontrola rekursu, to’o foti desizaun estrateziku hetan  perturbasaun liu. Ne’ebe iha ikus sei lakon iha kompetisaun ho ambiente seluk.  Sistema informasaun ne’ebe propriedade dala ruma la hetan serbisu ho diak. Problema principal mak hanesa sistema informasaun rasik barak liu informasaun ne’ebe la benefisiu ou katak sistema iha dadus barak liu. Komprende konseitu baziku informasaun katak importante tebes (vital) hodi dezeñu sistema informasaun ida ne’ebe efektivu (effective bussness system). Prepara hakat ka metode prepara informasaun ne’ebe ho kualidade mak objetivu iha dezeñu sistema foun (Andri k, 2008:7).

b.Kualidade Informasaun

Tuir (Andri K. 2008: 10,11,12)  kualidade informasaun depende husi parte totu (3) ne’ebe dominante tebes mak armonia informasaun, presizaun tempu husi informasaun no relevante. Buat tolu ne’e hetan difinisaun mak hanesan:

c.Armonia/Ezatu (Akurat)

Informasaun ne’ebe hetan tenke livre husi eru no la lori ba dalan aat, ba ema ne’ebe simu informasaun ne’e rasik. Iha pratika, dala ruma  hato’o informasaun barak liu satia ne’ebe mai no bele troka kontein  husi informasaun ne’e rasik. La harmoniamente bele sai tamba fonte informasaun (dadus) hetan perturbasaun ka halo finje to’o estraga ka troka dadus original ne’e rasik.

d.Presizaun tempu (ketepatan waktu)

Informasaun ne’ebe simu tenke nato’on ba tempu, se kauza informasaun ne’ebe simu tarde maka informasaun ne’e rasik la funsiona tan ona. Informasaun ne’ebe iha rezultadu di’ak ka presiza la bele tarde (usang). Informasaun ne’ebe tuan/(usang) la iha valor ne’ebe diak, se to’o utiliza hanesan baze iha foti desizaun atu rezultadu fatál ka sala iha desizaun no asaun. Kondisaun seluk mosu folin karun ba informassaun ruma, velosidade to’o hodi hetan, troka no haruka presiza teknolojia foun.

e.Relevante (Relevan)

Informasaun tenke iha aproveita ba simu nain, kauza informasau ne’e sei uza hodi foti desizaun ruma hodi resolve problema ruma. Relevante informasaun ba kada ema la hanesan ho seluk ne’ebe lahanesan. Ezemplu informasaun hanesan kauza-dezastre estraga makina produsaun ba akuntasaun organizasaun mak menus relevante no sei relevante liu se hatudu ba menbru tekniku organizasaun

Konseitu baziku sistema informasaun

Sistema informasaun ida konstitui kolesaun husi hardware no software komputador nomos user ne’ebe sei prosesa dadus utiliza surat tahan no software seluk. Dadus seluk mos kaer papél importante ne’ebe iha sistema informasaun, dadus ne’ebe hatama iha sistema informasaun ida hetan hanesan formulariu, prosedur no forma dadus seluk.

1.Sistema ruma ne’ebe halo husi ema ne’ebe hari husi komponente-komponente iha organizasaun hodi atinje objetivu ruma mak oferese informasaun.


2.Kolabora prosedimentu organizasaun ne’ebe iha tempu hala’o sei fo informasaun ba foti desizaun no hodi kontrola organizasaun.


3.Sistema ruma iha organizasaun nia laran ne’ebe hasoru nesesidade halo transasaun, suporta operasaun karakter diretivu, no aktividade estratejiku husi organizasaun ruma prepara parte li’ur especial ho relatoriu ne’ebe presira.


Komponente sistema informasaun

(Andri k, 2008: 13,14) hodi suporta sistema informasaun ruma la’o diak presiza komponente hirak ne’ebe funsiona vitál liu iha sistema informasaun nia laran. Komponente sistema informasaun ne’e rasik mak hanesan tuir mai ne’e: input, prosesa, output, teknolijia, baze dadus no kontrola.
1.   Input
Input iha ne’e mak data hotu-hotu ne’ebe hatama iha sistema informasaun laran. Iha asuntu ne’e, ne’ebe inklui iha input mak dokumentus, formulariu no file. Dokumentus ne’e rasik halibur no halo konfirmasaun ba forma ruma  to’o hetan simu husi prosesa ne’ebe taka.
-        Hakerek
-        Rai
-        Koko
-        Kodigu
2.   Prosesa
Prosesa konstitui koleksaun prosedimentu ne’ebe sei manipula input no hotu tiha sei rai iha parte baze dadus no bei-beik sie prosesa  sai output ruma ne’ebe sei utiliza husi simu nain. Komponente ne’e iha nia traballu sei troka input hotu-hotu sai output ne’ebe hari husi:
a. Ema
Konstitui uza-na’in husi sistema informasaun komputador sempre to’o komprende oinsa utiliza komputador hodi atinje nesesidade sira nia.
b. Metodu no prosedimentu
Metodu mak tekniku prosesa dadus ne’ebe aplika ba sistema informasaun, maibe prosedimentu ba dezeñu oinsa ema nu’udar utiliza sistema halo desizaun.
c. Ekipamentu komputador
Komponente suporta sistema informasaun ne’ebe inklui ekipamentu mak: monitor, printer, disket no programa komputador. Iha programa komputador hetan total instrusaun ne’ebe organiza servisu husi hardware no atinje funsaun husi sistama informasaun komputador.
d. Rai dadus
Funsaun hodi utiliza iha tempu ne’ebe sei mai ka buka fali. Media rai hetan hanesan disket, kartaun plong, dokumentus.
3. Output
Output konstitui edisaun hotu-hotu ka rezultadu husi modelu ne’ebe prosesa ona sai informasun ne’ebe funsiona no hetan uza husi simu-na’in. komponente ne’e sei relasaun diretamente ho simu-nain sistema informasaun no konstitui objetivu ikus husi produsaun sistema informasaun.  Komponente ne’e hetan relatoriu ikus ne’ebe presiza husi simu na’in sistema hodi kontrola susesu organizasaun ruma.
4.Teknolojia
Teknologia iha ne’e konstitui parte ne’ebe funsiona hodi hatama input, prosesa input no hetan rezultadu edisaun.teknolojia Iha parte tolu (3) ne’ebe taka hardware, software no user.
5.Baze dadus
Baze dadus konstitui koleksaun dadus-dadus ne’ebe sempre iha relasaun ida ho seluk ne’ebe rai iha hardware komputador laran no sie prosesa utiliza software. Baze dadus rasik konstitui koleksaun file ne’ebe iha relasaun entre file ida ho file seluk to’o forma dadus ho oi-oin.
6. Kontrola
Kontrola iha asuntu ne’e konstitui  asaun hotu-hotu ne’ebe foti hodi hein sistema informasaun atu bele la’o ho di’ak no lahetan perturbasaun.
Komponenete ne’e importante tebes atu sistema totalmente iha validasaun no integrasaun ne’ebe as.
Komponente kontrala presiza ba: backup file, reindexing, ejamina dadus los kada entry ne’ebe hala’o.

Benefisiu sistema informasaun

Iha mos benefisiu husi sistema informasaun mak hanesan tuir mai ne’e:
1.Organizasaun utiliza sistema informasaun hodi prosesa trasaksaun, hamenus presu no produz opiniaun hanesan produtu ida ka servisu sira nian.
2.Banku utiliza sistema informasaun hodi prosesa verifikasaun nasabah no halo relatoriu rekening Koran no trasasaun oi-oin ne’ebe akontese.
3.organizasaun utiliza sistema informasaun hodi defeza preparasaun aumenta ba karaik liu para konsistente ho generu sasan ne’ebe disponivel.